Hrvatska proizvela 22 milijuna litara mlijeka manje, svinjogojstvo tone

Hrvatska je prošle godine proizvela manje mlijeka, svinja, ovaca, koza i jaja, dok se kao rijetka pozitivna iznimka izdvojilo peradarstvo. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o stočnoj proizvodnji u 2025. pokazuju posebno izražen pad u svinjogojstvu, ali i nastavak smanjenja proizvodnje kravljeg mlijeka.

Prema podacima DZS-a, ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka pala je pet posto, sa 454,3 milijuna litara u 2024. na 431,8 milijuna litara prošle godine. Hrvatska je tako u samo godinu dana proizvela oko 22,5 milijuna litara mlijeka manje.

Istodobno je broj zaklanih goveda smanjen za 5,7 posto, sa 159 tisuća na 150 tisuća grla, iako je ukupni prirast goveda porastao 3,3 posto. Broj oteljene teladi povećan je za 0,9 posto, odnosno za oko tisuću grla.

Svinjogojstvo bilježi najveći pad

Najizraženije pogoršanje DZS bilježi u svinjogojstvu. Prirast svinja u 2025. smanjen je za 10,6 posto, sa 169.125 na 151.150 tona. Još je jače pao broj zaklanih svinja. U Hrvatskoj ih je tijekom 2025. zaklano 1,366 milijuna, što je 16,1 posto manje nego godinu prije, kada ih je bilo 1,628 milijuna. Neto težina zaklanih svinja smanjena je 14,8 posto.

Posebno se ističe pad broja prasadi. Tijekom godine opraseno je oko 1,276 milijuna odojaka, odnosno čak 193 tisuće manje nego 2024, što predstavlja godišnji pad od 13,1 posto.

Istodobno su smanjeni i uvoz i izvoz živih svinja. Uvoz je pao 15,5 posto, sa 645 tisuća na 545 tisuća grla, dok je izvoz smanjen 1,4 posto. DZS pritom bilježi i znatno manji broj gubitaka svinja, za 18,4 posto, odnosno za oko 33 tisuće grla.

Manje janjadi i jarića, ali više zaklanih ovaca

Negativni trendovi zabilježeni su i u ovčarstvu. Prirast ovaca smanjen je 5,3 posto, sa 10.307 na 9.760 tona, dok je broj ojanjene janjadi smanjen za oko 23 tisuće grla, odnosno 5,7 posto. S druge strane, broj zaklanih ovaca porastao je 6,2 posto, na 495 tisuća grla, a ukupna neto težina klanja povećana je 6,5 posto. Proizvodnja ovčjeg mlijeka ostala je gotovo nepromijenjena, uz pad od 0,4 posto, ali je proizvodnja vune pala čak 16,6 posto.

Istodobno je uvoz živih ovaca smanjen za gotovo trećinu, odnosno 31,9 posto, dok je izvoz pao 78,6 posto. Ni kozarstvo nije izbjeglo pad. Prirast koza smanjen je 3,6 posto, a broj ojarenih jarića 11,9 posto. Broj zaklanih koza pao je 15 posto, dok je proizvodnja kozjeg mlijeka smanjena 5,7 posto, sa 5,2 na 4,9 milijuna litara.

Perad ide u suprotnom smjeru

Dok većina stočarskih grana bilježi pad, peradarstvo je u 2025. raslo. Prirast peradi povećan je 8,8 posto, sa 133.305 na gotovo 145 tisuća tona. Broj izvaljenih pilića povećan je 4,7 posto. Još bolji rast se vidi kod klanja. Tijekom 2025. zaklano je 57,2 milijuna komada peradi, odnosno oko 5,1 milijun više nego godinu prije. To je rast od 9,7 posto, dok je ukupna neto težina zaklane peradi povećana 10,2 posto, na gotovo 102 tisuće tona. Uvoz žive peradi pritom je smanjen 1,8 posto, a izvoz 5,7 posto.

Peradarstvo ipak nema pozitivan rezultat u svim segmentima. Proizvodnja kokošjih jaja pala je 4,3 posto. U Hrvatskoj je 2024. proizvedeno gotovo 666 milijuna kokošjih jaja, a prošle godine 637,5 milijuna. To znači da je u godinu dana proizvodnja smanjena za 28,5 milijuna jaja.

Proizvodnja jaja ostalih vrsta peradi istodobno je porasla 9,3 posto, ali je riječ o znatno manjim količinama,  sa 642 tisuće na 702 tisuće komada.

Podaci DZS-a pokazuju veliki pad u nekoliko ključnih segmenata domaćeg stočarstva, ali sami po sebi ne znače da je Hrvatska u istom omjeru povećala ovisnost o uvozu. Naprotiv, kod živih životinja uvoz je tijekom 2025. u većini kategorija također smanjen. Uvoz goveda pao je devet posto, svinja 15,5 posto, ovaca 31,9 posto, a peradi 1,8 posto.

Ono što DZS-ovi podaci već sada jasno pokazuju jest da je 2025. bila izrazito nepovoljna za domaće svinjogojstvo te da se nastavio pad proizvodnje mlijeka, dok je peradarstvo išlo gotovo potpuno suprotnim smjerom.