'Tko prvi popusti, gubi': Počinje poker za europske milijarde

Uoči ključnih međuinstitucijskih pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), koji uređuje potrošnju EU-a, od subvencija poljoprivrednicima do programa studentske razmjene, predmet je nekih od najžešćih pregovora u Bruxellesu i suprotstavlja različite skupine zemalja jedne protiv drugih. Da je pred svim institucijama EU vrlo intenzivno razdoblje pregovora najavila je i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, koja je prekjučer tijekom govora o Stanju Unije istaknula da sljedeći europski proračun govori o našoj budućnosti.

- Svakom modernom proračunu potrebni su novi vlastiti izvori prihoda. Ako želimo zadržati nacionalne doprinose stabilnima, ulagati u svoje prioritete i otplaćivati NextGenerationEU, potrebni su nam novi vlastiti izvori prihoda - decidirano je svima u EU parlamentu poručila šefica Europske komisije.

A to samo znači da se u trenutku kada države članice koordiniraju pojačana ulaganja u obrambeni sektor, hibridnu otpornost i energetsku tranziciju, tradicionalni stupovi europske proračunske politike, kohezijska sredstva i Zajednička poljoprivredna politika, o čemu ovise izdvajanja koja će se alocirati Hrvatskoj, mogu dovesti u pitanje.

Pregovori poput pokera

- Što se tiče višegodišnjeg proračunskog okvira, kompletan se iznos neće smanjivati, što samo znači da su pregovori nalik igri pokera. Tko prvi popusti, gubi. No, vjerujem da će Hrvatska dobiti ono što joj treba - istaknula je eurozastupnica Željana Zovko.

Željana Zovko

A taj 'poker' izgleda otprilike ovako: velike države EU, koje su ujedno i najveće neto-uplatiteljice u proračun EU-a traže restrikcije ukupnog proračuna, predlažući preusmjeravanje fokusiranih sredstava prema jačanju obrambeno-industrijske baze i vojnoj pripravnosti. S druge strane, predstavnici država korisnica kohezijskih fondova, uključujući Hrvatsku, koje se međusobno nazivaju 'prijateljima Kohezije' na te ucjene ne pristaju i traže raspodjelu sredstava da od proračuna svi imaju koristi. Jedino je rješenje da se povećaju uplate u zajedničku EU blagajnu, a to otvara brojna druga pitanja poput novih poreza i nameta.

Ključna poluga u ovom pregovaračkom procesu odnosno 'igri pokera' je ulog Europskog parlamenta. Čak i ako Vijeće postigne kompromis usmjeren na fiskalnu konsolidaciju ili preraspodjelu omotnica ili nove rashode, konačni VFO ne može stupiti na snagu bez apsolutne većine u Parlamentu. Upravo ta zakonodavna pozicija omogućuje oblikovanje kompromisa u kojem se obrambeni prioriteti neće financirati na štetu konvergencije i agrarnog sektora.

Borba za Hrvatsku

- Mi se ovdje borimo da ne bude nikakvih smanjenja u regionalnom razvoju i koheziji. Neto-kontributorima objašnjavamo da je u redu da svoju industriju prilagođavate novim uvjetima sigurnosti i obrane, ali istovremeno i mi moramo imati svoj dio kolača i za interoperabilnost, i za luke, i za sve strateške razvojne projekte poput dronova i onoga što se događa u Hrvatskoj. Naravno, ako se u Vijeću i dogovore, ključno je da se proračun mora izglasati ovdje u Europskom parlamentu, gdje moraju imati većinu. S nama se mora razgovarati i naši se zahtjevi moraju uvažiti - poručila je Zovko.

Uz borbu za zadržavanje snažnih kohezijskih i poljoprivrednih omotnica, naglasak se stavlja i na novi proračunski stup Fond za konkurentnost. Eurozastupnica Nikolina Brnjac napominje kako pregovori ulaze u završnu fazu te da očekuje njihov brzi rasplet, ponajprije zbog predstojećih izbora u nizu država članica.

Nikolina Brnjac

Pratiti i Fond za konkurentnost

- Mi i dalje inzistiramo na snažnom proračunu upravo za koheziju i Zajedničku poljoprivrednu politiku, što je itekako važno svim zemljama koje su 'Prijateljice kohezije', poput Hrvatske. Ali svakako smo svjesni, s obzirom na to da se Hrvatska približava razini od 80 posto razvijenosti EU-a, da moramo gledati i na Fond za konkurentnost. To je sada jedna petina proračuna i moramo se okrenuti jačanju našeg gospodarstva upravo kroz mogućnosti financiranja iz tog fonda - istaknula je Brnjac, dodajući kako očekuje da će se pregovori u konačnici brzo završiti jer je svima u interesu postići dogovor prije izbornih ciklusa u članicama.

Posebno upozorava na opasnost da sredstva za konkurentnost ne završe u rukama samo nekoliko vodećih država neto-uplatiteljica, kao što je to bio slučaj u dosadašnjim programima. Kao izvjestiteljica EPP-a u Odboru za promet i turizam (TRAN), Brnjac naglašava potrebu za geografskom ravnotežom kako bi se sredstva ravnomjerno podijelila između svih država članica.

- Hrvatska ima izvrsne tvrtke, gospodarstvenike i sveučilišta koji mogu biti konkurentni. Moramo voditi računa da se ne dogodi situacija iz prošlog proračuna s programom Horizon, gdje je čak 70 posto proračuna otišlo u svega šest ili sedam država članica koje su ga najviše koristile - upozorila je Brnjac.

Poljoprivrednici ne bojte se

Poseban naglasak stavlja se na očuvanje poljoprivrednog proračuna i stratešku neovisnost opskrbnih lanaca hrane. Poljoprivredni sektor više se ne promatra samo kroz prizmu subvencija, već kao ključni element nacionalne i europske sigurnosti. Smanjenje potpora ili debalans u agrarnim fondovima izravno bi, smatra hrvatska eurozastupnica Zovko, ugrozio konkurentnost europskih proizvođača u uvjetima nestabilnih energetskih tržišta i klimatskih poremećaja.

- Poljoprivredni sektor se apsolutno ne mora bojati, tu smo zaštićeni i mislim da će to biti u potpunosti ispoštovano. Bez sigurnosti hrane i bez strateške sigurnosti poljoprivrede mi ne možemo govoriti o našoj ukupnoj sigurnosti -dodala je eurozastupnica.

Civilna zaštita

Paralelno s pregovorima o osnovnom VFO-u, u pripremi je i opsežna reforma Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, gdje se predlaže povećanje sredstava s prijašnjih razina na sustavni okvir težak gotovo 11 milijardi eura. Ta bi sredstva trebala pokriti nabavu zajedničkih rescEU kapaciteta, zaštitu podmorske i prometne infrastrukture, logistiku te izravnu pomoć otocima i pograničnim regijama izloženim prirodnim i hibridnim krizama.