Na već 45. radnom ručku na kojem poslodavci ugošćuju vladine dužnosnike ne bi li svrnuli pogled Markova trga na poduzetničke probleme bilo je mračnije nego ikada. I to s upaljenim svjetlima. Ovoga je puta ‘na meniju‘ bio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.
Za početno ‘otvaranje‘ susreta Anny Brusić, direktorica hupove Udruge malih i srednjih poduzetnika, izvukla je brojke - Vlada je naslijedila više od 150 milijardi kuna dugova i dogurala ih do gotovo 200 milijardi, među ostalim zbog sanacije željeznice, zdravstva, brodogradnje, avio kompanije. Unatoč tome restrukturiranje se u tim sektorima nije dogodilo, Vlada čeka ulazak u EDP proceduru i prisilno restrukturiranje. Argument je države kako je oslobodila četiri milijarde kuna, ali privatne investicije izostaju, dok se privatni sektor pita gdje je 20 milijardi kuna državnih investicija. Brusić upozorava da upirati prstom u poduzetnike nema smisla jer je privatni sektor već insolventan, a potražnja je za drastično pala.
Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, nastavio je u istom tonu priznavši da su poduzetnici vrlo ljuti jer ih pojedini ministri (da ne kažemo ministar!) nenormalno napadaju kao da su investicije stvar izbora ili želje. - Ako vas tretiraju kao robovlasnike pitate se što vam to treba. Poduzetnici čuju samo riječi koje se odnose na represiju zbog čega preispitujemo ustavnu odredbu da poreznici mogu zatvarati lokale. To je oduzimanje pravne osobnosti! Poduzetnici ne smiju tražiti PDV, odmah postaju sumnjivi. Trenutno postoje tri države, središnja, regionalna i lokalna i investicije zapinju u svima, pogotovo u dvije potonje. Nije riječ o krizi investicija nego o krizi dohotka. Treba nam 200 tisuća ljudi koji će ostvarivati dohodak i i povećati potrošnju. Nas ne zanima ni monetarna ni fiskalna politika, nije na nama da se time bavimo, ali očekujemo da oni razumiju nas - ljutio se Lovrić koji nije propustio piknuti niti odnos države i HGK.
Kaže kako su lani od Vlade dobili dokument u kojem stoji da su ‘s radom HGK zadovoljni‘. HUP je tražio ili da se financiraju kroz članarinu ili kroz doprinos, no to pitanje bi ionako trebalo na dnevni red tek poslije definiranja misije, vizije, ciljeva. Moguće i preimenovanja u Hrvatsku trgovačku komoru.
I sam svjestan mračne atmosfere potpredsjednik Grčić odlučio je dokazati da je čaša polupuna. Recimo time što je Teva, vlasnik Plive, napokon uložila u novi pogon težak 100 milijuna dolara (najavljuju se još dva ulaganja). Istaknuo je i da je tek nakon što su neke turističke tvrtke završile u predstečajnoj nagodbi čak 12 turističkih projekata počelo dobivati financijske partnere. Za njega je to dokaz da se nešto ‘ipak kreće‘.
- Predstečajnim nagodbama možemo spasiti oko 40 tisuća radnih mjesta. Što je alternativa? Stečaj koji često traje nekoliko godina zbog čega ćemo mijenjati i Stečajni zakon. Teško je očekivati konkretnije poteze prema poreznom rasterećenju s obzirom na stanje deficita koji je u trenutku kada smo preuzeli državu iznosio 7,8 posto, danas je pet posto. Nadamo se preokretu iduće godine i oporavku proračunskih prihoda - morao je biti optimističan Grčić koji i sam priznaje da optimizam ima uporište tek u srednjem roku kada se počnu iskorištavati i sredstva fondova - u sedam-osam godina samo u tri sektora, željeznici, vodnim resursima i zaštiti okoliša, moglo bi se povući i do deset milijardi eura. No pitanja poduzetnika, primjerice o outsourcingu zdravstva, obrazovanja i drugih ministarstava, o javnoj nabavi, preferiranju državnih tvrtki nauštrb privatnih, pokazuju da su poduzetnici izgubili svaku nadu u izlazak iz petogodišnje recesije i, što je još gore, vjeru u to da vlast uopće zna kamo idemo.