Hrvatska u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine bilježi pad izvoza, izražen u kunama izvoz je pao za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u eurima pad izvoza nešto izraženiji i iznosi 4,2 posto, a kod uvoza u kunama se bilježi rast za 1,4 posto, dok je u eurima uvoz manji za 0,5 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosi tek 56,2 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju siječanj-lipanj ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti 34,1 milijarde kuna, što je za 2,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno porastao za 1,4 posto, na 60,7 milijardi kuna.
Tako deficit u robnoj razmjeni iznosi 26,6 milijardi kuna, što je 6,6 posto veći manjak nego u šest lanjskih mjeseci. Izraženo u eurima hrvatski je robni izvoz u prvoj polovici ove godine iznosio 4,5 milijardi eura, što je 4,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok uvoz bilježi blagi pad, za 0,5 posto, na 8,05 milijardi eura. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosi 3,5 milijardi eura, što je porast za 4,5 posto na godišnjoj razini.
U lipnju je hrvatski robni izvoz iznosio 733,3 milijuna eura i bio je manji za 10,2 posto u odnosu na mjesec prije, dok je na godišnjoj razini, u usporedbi s lipnjem lani, pao za 11,8 posto. Statistika za prvu polovicu ove godine pokazuje znatan pad izvoza u nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti, među njima posebice u brodogradnji, kao i u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, koje istodobno bilježe visok rast uvoza.
Tako je izvoz ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u razdoblju siječanj-lipanj iznosio 290 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani pad za 47,9 posto, dok je istodobno uvoz u toj djelatnosti porastao za 39,4 posto, na 262,4 milijuna eura.
Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda u šest je mjeseci ove godine smanjen za 11,4 posto, na 513,2 milijuna eura, dok je uvoz u vrijednosti od 530,9 milijuna eura porastao za 19,3 posto.
Među važnijim izvoznim djelatnostima veći pad izvoza, za 24,9 posto, na 265 milijuna eura, bilježi i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Nasuprot tomu, u prvih je šest mjeseci porastao izvoz električne opreme za 6,6 posto, na 338,5 milijuna eura, strojeva i uređaja za 16,7 posto, na 346 milijuna eura, prehrambenih proizvoda za 8,9 posto, na 327,4 milijuna eura i dr.
Najvažniji trgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je u šest ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijarde eura, što je 7,2 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz porastao za 5,3 posto, na 5,1 milijardu eura.
Među zemljama EU, najvažniji su partneri Italija i Njemačka, a statistika za šest mjeseci pokazuje pad izvoza u Italiju za 15,8 posto, na 679,7 milijuna eura, uz istodoban rast uvoza za 14,9 posto, na 1,4 milijarde eura. U robnoj razmjeni s Njemačkom pak bilježi se nešto veći rast izvoza od uvoza, izvoz je porastao za 2 posto, na 493,5 milijuna eura, a uvoz za 0,8 posto, na milijardu eura.
Na drugom mjestu po veličini hrvatskog izvoza je susjedna BiH u koju je u prvoj polovici ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 544,5 milijuna eura, što je pad za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.