Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore požalili su se danas na konferenciji za novinare kako hrvatska Vlada vodi lošu politiku prema poljoprivrednicima.
Predsjednik HPK Mato Brlošić potkrijepio je to novim zakonom o HPK kojim se ukida obavezno članstvo u Komori čime je ona dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na slične organizacije. Zbog toga će ovih dana morati pozivati poljoprivrednike da se ponovo učlane, ovaj put na dobrovoljnoj bazi, u HPK. Na Liderovo pitanje očekuje li manji broj članova nego do sada, Brlošić je rekao da je to realno, ali je napomenuo da i sada ima veliku podršku poljoprivrednih udruga.
- Osim toga, nadamo se da će Vlada ispuniti obećanje i da će drugim komorama ukinuti obavezno članstvo, čime će se jedan dio poljoprivrednih obrtnika moći učlaniti u HPK, a sad su članovi Hrvatske obrtničke komore - rekao je Brlošić. Podsjetio je da u Hrvatskoj ima oko 96 tisuća poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 30-ak tisuća u sustavu PDV-a. Mato Mlinarić, član Upravnog odbora HPK, posebno je istaknuo one iz sustava PDV-a koji će biti oslobođeni poreza kao budući članovi HPK. Konstatirali su da situacija u hrvatskoj poljoprivredi nikad nije bila teža, jer 8200 poljoprivrednika nisu dobili 50 posto poticaja iz 2010. jer, rekli su im u Ministarstvu poljoprivrede, nisu platili porez. Čude se da ih država kažnjava, a istovremeno poticaji za 2010. nisu isplaćeni.
Ostalih gotovo 90 tisuća čeka isplatu ostalih 50 posto poticaja baš u vrijeme kad je proljetna sjetva gotova i polako se primiče žetva. Obrušili su se i na riječi ministra financija Slavka Linića koji je rekao da su poljoprivrednici paraziti hrvatskog društva te da se mnogo ulaže, a od napretka ništa. Međutim, u HPK su naručili studiju koju je izradio prof. dr. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu a u kojoj, kažu, stoji kako je država u 2010. od poljoprivrede kroz poreze dobila osam milijardi kuna, dok je kroz sustav poticaja poljoprivrednicima vratila oko tri milijarde kuna.
Brlošić vjeruje, iako još nema podataka, da je lani država uprihodovala 10 milijardi kuna, pa se pita kako poljoprivrednici mogu biti paraziti. Osim ovoga, pod upitnikom su poticaji za trećinu poljoprivrednika, pogotovo u stočarstvu, jer se nisu držali pravilnika. Međutim, Brlošić tvrdi da je pravilnik koji je stupio na snagu krajem siječnja neprovediv. Primjerice, poljoprivrednik mora u roku od sedam dana prijaviti uginuće krave te je u roku od 20 dana nadomjestiti novom, inače će izgubiti potporu jer stočni fond mu je manji od prijavljenoga.
- Za tako kratko vrijeme to je nemoguće provesti - tvrdi Brlošić. Inače, što se tiče proizvođača mlijeka, stanje je takvo da se farme svaki dan zatvaraju te da dogovor prerađivača, dijela proizvođača i Ministarstva poljoprivrede nije donio ništa dobro.Da je poljoprivreda Vladi Zorana Milanovića ‘zadnja rupa na svirali‘, potkrijepio je Mlinarić podatkom da je prošle godine izvezeno junećeg mesa za 115 milijuna kuna a da proizvođači HBOR-u plaćaju i dalje kamate od šest posto, dok u drugim djelatnostima poduzetnike HBOR kreditira s dva posto kamata. Na ovu tvrdnju vidljivo ogorčenog Mlinarića nadovezao se tajnik HPK Damjan Bogdanović koji je rekao da u svim natječajima u kojima se daju subvencije stoji da se mogu natjecati svi osim poljoprivrednika. Zato su ovih dana uputili dopis ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu da se takve stvari isprave.
Osvrnuli su se i na prijedlog izmjena zakona o vodama i financiranju vodnog gospodarstva. Prije svega, ljuti su što se prijedlog objavio na web stranici Ministarstva poljoprivrede a da nisu ni konzultirani. Sporno im je to što Hrvatske vode mogu direktno odlučiti da li će nekom ukinuti vodnu naknadu ako mu one naprave štetu, što otvara mogućnost korupcije.
Drugi je problem naplaćivanje naknade za navodnjavanje. Naime, nije sporno da bi svi trebali plaćati, ali tvrde u HPK da nisu stvoreni uvjeti za to. Prema prijedlogu Ministarstva, poljoprivrednici s jednim hektarom trebali bi plaćati koncesiju za korištenje podzemne vode, a preko pet hektara za koncesiju površinske vode. To iziskiva dodatne troškove jer će veći poljoprivredici morati izraditi studiju vrijednu 30-ak tisuća kuna, a morat će izgraditi i objekat s pumpom što znači da će morati tražiti građevinsku dozvolu.
Puno je to papirologije, objašnjavao je Damjanović, pa je prijedlog HPK da se poljopivrednici koji imaju deset hektara zemlje oslobode koncesije za podzemne vode te isto tako oni koji imaju do 50 hektara zemlje za površinske vode. Očito ni nakon odlaska Darka Grivičića i imenovanja Mate Brlošića za predsjednika HPK odnosi s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom nisu na visini, što je Brlošić i potvrdio.