Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke raspravljao je o novoj Strategiji partnerstva s Republikom Hrvatskom, koja obuhvaća razdoblje od srpnja 2013. do lipnja 2017. godine, a koja predviđa da se, u skladu s prioritetima Hrvatske, podrška Svjetske banke u tom razdoblju usredotoči na područja javnih financija, konkurentnosti i članstva u Europskoj uniji, objavili su danas iz Svjetske banke.
Kako se navodi, Strategija je ključni dokument koji postavlja okvir suradnje između Grupacije Svjetske banke i hrvatske Vlade te opisuje planirani program Grupacije Svjetske banke u Hrvatskoj.
Nova je Strategija oblikovana na način da započinje pristupanjem Hrvatske EU, a kao takva usredotočit će se na pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi iz članstva i ubrzavanje konvergencije Hrvatske u odnosu na EU. U skladu s novim statusom Hrvatske, priroda pomoći Svjetske banke postupno će se mijenjati i odmicati se od financiranja konkretnih projekata, budući da se očekuje kako će se oni financirati sredstvima iz fondova EU-a, te će se izraženije usredotočiti na pružanje tehničke pomoći institucijama kako bi bolje apsorbirale sredstva iz fondova EU-a i provele reforme potrebne za preokret gospodarstva, navode iz Svjetske banke.
Dodaje se kako će se nova strategija prioritetno usredotočiti na različite aspekte ‘pametnog, održivog i inkluzivnog rasta‘ predviđenog strategijom Europa 2020. te na Vladin novi plan reformi, koji naglasak stavlja na temeljne postavke gospodarskog upravljanja, državnih institucija, poslovnog okruženja i odgovornosti prema zajedničkim regionalnim dobrima.
Uz to ide i pružanje podrške Hrvatskoj pri kvalitetnom iskorištavanju velikog iznosa bespovratnih sredstava EU-a koja će joj s članstvom stajati na raspolaganju.
Dok je prethodna Strategija bila usmjerena na pružanje podrške Hrvatskoj u ostvarenju cilja postajanja članicom EU-a, nova predviđa da se, u skladu s prioritetima Hrvatske, podrška Grupacije Svjetske banke u idućem četverogodišnjem razdoblju usredotoči na tri tematska područja - javne financije, konkurentnost i članstvo u EU.
U području javnih financija Svjetska će banka pružati podršku fiskalnoj konsolidaciji u svrhu ubrzavanja ostvarenja trajnog rasta, s naglaskom na racionalizaciju potrošnje kako bi se osigurala fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.
Strategijom je predviđena i podrška Svjetske banke u povećanju konkurentnosti Hrvatske s težištem na potrebnim strukturnim, institucionalnim i upravnim reformama kako bi Hrvatska mogla uhvatiti korak s usporedivim zemljama u EU-u, kao i pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi članstva u EU-a povećanjem kapaciteta za provedbu usklađenih politika, apsorpcije znatno većih sredstava iz fondova EU-a i pomoći u učinkovitom iskorištavanju ovih sredstava.
Iz Svjetske banke pritom naglašavaju kako je razvoj privatnoga sektora od presudne važnosti za ostvarenje ciljeva Hrvatske, ali i kao podrška stabilnom i održivom gospodarskom razvoju. Stoga će u sljedećem četverogodišnjem razdoblju Međunarodna financijska korporacija (IFC), koja je dio Grupacije Svjetske banke, značajno povećavati svoj program i jačati svoju podršku privatnom sektoru u Hrvatskoj i pritom se usredotočiti na izvozna poduzeća, ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te poticanje uključivanja privatnoga sektora u razvoj infrastrukture u Hrvatskoj.
Otkako je postala članica Svjetske banke 1993. godine, Hrvatska je dobila potporu svjetske razvojne institucije u obliku financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u području politika i analitičkih usluga kroz ukupno 48 podržanih projekata u iznosu od 3,3 milijarde američkih dolara te 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna dolara. Ukupni aktivni kreditni portfelj u lipnju 2013. godine sastoji se od 11 projekata s ukupno preuzetim obvezama od 775 milijuna dolara, navode iz Svjetske banke.
Dodaje se kako je, kao odgovor na povećanu potražnju za njegovim proizvodima i uslugama, IFC značajno povećao svoj program u Hrvatskoj, na 150 milijuna dolara u fiskalnoj 2013. godini, prema 68 milijuna dolara iz fiskalne 2012. Iz ulaganja IFC-a u Hrvatskoj su financirani projekti na financijskim tržištima, infrastrukturni projekti, projekti u prerađivačkoj industriji, turizmu i poljoprivredi.
Od 1993. godine IFC je u Hrvatskoj uložio milijardu dolara, uključujući 300 milijuna dolara mobiliziranih od drugih partnera, u 30 projekata, a trenutno aktivni portfelj IFC-a iznosi 192 milijuna dolara, uključujući sredstva financiranja mobilizirana od drugih partnera.