Najbolji izvozni proizvod Hrvatske su školovani mladi ljudi, i šteta što nemam sad taj govor mog prethodnika zapisan da ga mogu večeras pročitati i na Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu, kazao je danas ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je u Karlovcu otvorio 11. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji „Agro Arca 2019.“
Zacrtali smo si tri puta, kazao je ministar Horvat, a da bismo potcrtali tu nedovršenu rečenicu o izvozu, nadomjestili smo ih s nečim što zovemo „4i“. Prvo od ta „4i“ je industrija, drugo „i“ je investicija, treće „i“ je inovacija, a onda kad zaokružite ta prva tri „i“, oni moraju polučiti rezultat koji se zove „izvoz“. Ali ne mladih ljudi, već proizvoda i usluga, kazao je Horvat.
- U proteklih šest mjeseci Hrvatska je osmislila sustav. Kad nemate cilj i metodološki pristup, kad nemate ljude, tada lutate kao guske u magli. I tu je Teslina rečenica koja će ostati zapisana za vjeke vijekova po zidovima svih tehničkih fakulteta, a glasi „nije meni žao ako netko krade moje ideje, meni je žao što on nema svoje“. Trnovit je put od ideje do komercijalnog proizvoda, do marketinga i naplate za koji netko mora osmisliti sustav, a mi ćemo danas na Nacionalnom savjetovanju otvoriti natječaj vrijedan 18,2 milijuna kuna, osmi po redu takav, kojim ćemo identificirati inovativne ideje, kako bi se prije nego neko krene ulagati novac u njih, da ih proba uz pomoć struke i kolega iz realnog sektora, ispitati u vezi komercijalizacije, bez obzira što nas u tome, za razliku od prethodnih šest godina, više neće u tome pratiti Svjetska banka, kazao je ministar Horvat.
Mi ćemo sad, s osiguranim novcem, pokušati prepoznati 50-ak inovatora i uvesti ih u svijet „od ideje do komercijalnog proizvoda“.
Horvat je, pozivajući se na izjavu Ive Bračića, predsjednika Udruge inovatora Hrvatske, podsjetio da je 5. srpnja 2018. godina oformila Nacionalno inovacijsko vijeće kojem je upravo ministar Horvat predsjedavajući, nakon čega su osnovana i tri savjetodavna inovacijska vijeća, a unutar njih inovacijsko vijeće za industriju dobilo je pet temastkih inovacijskih vijeća koje u ovom trenutku vode renomirani svjetski stručnjaci, a svi listom Hrvati.
[caption id="attachment_383360" align="aligncenter" width="750"]
Ivan Bračić, Foto: Mladen Volarić[/caption]
To znači, nastavio je Horvat, da smo u ovoj „inovacijskoj arhitekturi“ dobili jednu komponentu za koju sam se ja bojao da smo je izgubili, a to je hrvatska dijaspora. To su ljudi, pojasnio je, koji su zbog određenih, a nije naveo kojih, momenata napustili Hrvatsku i dokazali se svojom stručnošću i inovativnošću u inozemstvu, i koje sad pozivamo natrag i dajemo im priliku, ali ne u sklopu državnih institucija, nego kao poduzetnici, profesori sudjeluju u onome što smo nazvali Inovativna mreža. Danas u tim inovacijskim centrima, tvrdi ministar, odluke donosi 70 posto ljudi iz realnog privatnog sektora, njih 20 posto iz akademske zajednice, i tek 10 posto osoba u rangu državnih službenika ili dužnosnika.
Baza je uvijek bila ta koja je iznjedrila najbolje ideje, kazao je Horvat, a institucije centralne države i jedinica lokalne samouprave trebale su osigurati mehanizme sufinanciranja da bi se te inovativne ideje i komercijalno realizirale.
Stoga, ovaj projekt s mnoštvom malih „start-upova“ mora se, kazao je Horvat, pretvoriti u jedan velik projekt, za koji smo osigurali 760 milijuna kuna, i on će biti raspisan natječajem za dva tjedna. To znači 200-tinjak kompanija, inovacijska vijeća, dionik čega je i Udruga inovatora Hrvatske, a čemu se mogu priključiti i sve Zajednice tehničke kulture, imaju što reći i predložiti, ali ne na način da budu predavači ili pasivni promatrači, kazao je Horvat.
Upravo tim riječima on je otvorio 30-dnevni javnu raspravu o tome kako raspisati taj natječaj, jer od prošlog je je ostalo neiskorišteno 200 milijuna kuna, s kojima će fond za sufinanciranje odmah narasti na 960 milijuna kuna, krajem srpnja na 1,6 milijardi kuna potpore Hrvatskoj inovatorskoj mreži, zaključio je ministar Horvat.