Turbulentno globalno okruženje može biti prilika za Hrvatsku

Hrvatsko gospodarstvo ulazi u 2026. s rijetko viđenom kombinacijom stabilnosti i izazova. Makroekonomski pokazatelji ostaju postojani: rast BDP-a iznad prosjeka eurozone, javni dug ispod 60 posto i povoljan kreditni rejting učvršćuju percepciju Hrvatske kao sigurnog i atraktivnog investicijskog odredišta. Ujedno broj useljenih prvi put nadmašuje broj iseljenih, a kupovna moć građana postupno raste. Taj pozitivni moment stvorio je realnu osnovu za optimizam u privatnom sektoru.

Unatoč povoljnim trendovima poslovni lideri sve češće upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i javnim ulaganjima približava svojim granicama. Nedostatak radne snage, gotovo puna zaposlenost koja uvjetuje da će se trenutačan rast potrošnje usporavati i rast plaća iznad rasta produktivnosti, postaju strukturne zapreke za daljnju konkurentnost.

Ako Hrvatska želi iskoristiti te povoljne gospodarske okolnosti, mora otvoriti prostor za veći udio privatnih investicija, bržu primjenu tehnologije i hrabrije iskorake prema industrijama koje nose visoku dodanu vrijednost. U tom kontekstu geopolitička slika iz 2025. ima veliko značenje za nas, a posebno naše izvozno okružje.

{---------- PAGE STOPPER ----------}

Dok globalne nestabilnosti ostaju, Europa ipak bilježi prve znakove oporavka – posebno zahvaljujući stabilizaciji njemačkoga gospodarstva. Istodobno je sve jasnije da utrka za tehnološku dominaciju prolazi mimo europskih granica. SAD i Kina već su duboko u fazi masovne primjene umjetne inteligencije. Prednjače vlastitim razvojem velikih jezičnih modela, investiraju u proizvodnju čipova i grade jaku vojno-tehnološku infrastrukturu.

Jedinstvena razvojna prilika

Umjetna inteligencija, međutim, neće čekati da se Europa konsolidira – već je postala ključna platforma za transformaciju poslovnih modela, od optimizacije opskrbnih lanaca, automatizacije administrativnih procesa i razvoja sofisticiranih analitičkih alata pa sve do personalizacije usluga. Iako s mogućim kratkoročnim turbulencijama, dugoročni potencijal AI-ja vjerojatno će nadmašiti i najambicioznije procjene.

Za Hrvatsku je to jedinstvena razvojna prilika. Male se ekonomije mogu brže prilagoditi, ali samo ako jasno identificiraju industrije u kojima mogu biti globalno konkurentne. Treba nam više startupova, više rizičnoga kapitala i više spremnosti na eksperimentiranje. Produktivnost će, više nego ikad, biti glavni izvor budućeg rasta, a nove tehnologije, osobito umjetna inteligencija, ključan alat za njezino povećanje.

U Telemachu smo takvu perspektivu prepoznali na vrijeme. Ulaganja u infrastrukturu i mrežnu kvalitetu temelj su naše strategije: najbržom optičkom mrežom u Hrvatskoj već pokrivamo oko 300.000 kućanstava, a neovisna mjerenja redovito potvrđuju vrhunsku kvalitetu našeg 5G-a kojim pokrivamo 99 posto populacije u Hrvatskoj.

Tijekom 2025. dodatno smo ojačali poziciju i na poslovnom i na rezidencijalnom tržištu, zaokruživši još jednu godinu stabilnog rasta. No istodobno smo svjesni da poslovni uspjeh dugoročno nije održiv ako se ne ulaže u širi društveni kontekst. Zato smo u ovoj godini pokrenuli velike inicijative koje su izravan odgovor na izazove koji u Hrvatskoj sve snažnije dolaze do izražaja.

Inicijative okrenute mladima

Jedan je od njih neravnoteža između potreba tržišta rada i kompetencija mladih koji tek ulaze u svijet rada. Dok poslodavci sve više traže meke vještine, aktivnost, komunikaciju i sposobnost suradnje, istraživanja pokazuju da mladi često nisu dovoljno pripremljeni za te zahtjeve.

Upravo smo zato u suradnji s HGK-om, portalom Srednja.hr i Udrugom Dobar dan pokrenuli projekt 'Job Lab'. U sklopu interaktivnih modula i radionica učenici završnih razreda strukovnih škola razvijaju vještine koje su teško zamjenjive umjetnom inteligencijom – samopouzdanje, pregovaranje, komunikaciju i emocionalnu otpornost – te uče kako predstaviti svoje kompetencije i razumjeti osnove poslovnog planiranja.

Nakon premijere u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar, gdje je uvršten u školski kurikul, program će se i 2026. širiti na strukovne škole diljem Hrvatske stvarajući most između obrazovanja i tržišta rada.

Također, svoje dugogodišnje inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, poput e-računa, eSIM-a i korištenja sto posto zelene električne energije, proširili smo velikim projektom koji na inovativan način spaja tehnologiju i očuvanje Jadranskog mora kao jednog od naših najvrjednijih resursa.

U suradnji s Digitalnim inovacijskim hubom Innovamare i Institutom Ruđer Bošković pokrenuli smo 'Sretno more', projekt koji povezuje privatni sektor, lokalnu zajednicu i obrazovni sustav. Korištenjem Telemachove 5G tehnologije i autonomnog plovila Faust V podvodnim dronovima precizno mapiramo i uz pomoć ronilaca uklanjamo otpad s morskog dna, pa je čišćenje učinkovitije.

Dosad smo očistili više od četiri i pol tone otpada, a i u taj projekt uključili smo mlade: kroz edukativne radionice o bioraznolikosti i očuvanju mora te skupljanju otpada na obali prošlo ih je više od 170. 'Sretno more' pokazuje kako digitalna infrastruktura može stvarno pridonijeti zaštiti okoliša i društvenom učinku, a još ambicioznije planove imamo za godinu pred sobom.

Nova faza digitalne transformacije

Kako gledamo prema 2026., jasno je da nas čeka godina redefiniranja prioriteta. Tehnologija i obrambena industrija postaju nova strateška polja, energija ostaje okosnica sigurnosti, a digitalna transformacija prelazi iz faze 'digitaliziranja dokumenata' u fazu dubokog preoblikovanja procesa. U takvom okružju prednost će imati oni koji se najbrže prilagode, strateški investiraju i stave produktivnost u središte poslovnih odluka.

Zato za iduću godinu imam jasan zaključak: svijet dugo nije bio turbulentniji, a uz tehnološke, gotovo revolucionarne promjene koje se događaju postoje određene nesigurnosti i rizici. Ali upravo je to velika prilika. Hrvatska ima sve preduvjete da tu situaciju iskoristi za snažan iskorak, ali ključ uspjeha leži u nekoliko faktora: sposobnosti da povećamo agilnost, brzinu promjena i produktivnost te da u poslovanje pametno uvedemo nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija. Oni koji to učine na vrijeme, određivat će tempo rasta u godinama koje dolaze.