Banke smanjuju kamate na stambene kredite

Najiščekivaniji ovogodišnji sastanak, onaj premijerke Kosor i suradnika s vodećim bankarima u zemlji rezultirao je zasad tek jednim dogovorom – smanjuju se kamate na stambene kredite i to na 4,95 posto.

Piše Gordana Gelenčer

S obzirom na to da su prosječne kamate na te vrste kredita sada 6,02 posto, smanjenje nije zanemarivo. No, subvencionirana će se kamata odnositi najvjerojatnije samo na tisuću novoizgrađenih, neprodanih stanova (na tržištu ih je oko desetak tisuća) i to kod kupnje prve nekretnine. Dodatna je olakšica mogućnost da u slučaju nesposobnosti vraćanja podignutog kredita (otkaz i sl.) obvezu otplate preuzme država i to do tri godine.

Detalje subvencioniranih kredita Kosor je ostavila za sutrašnju sjednicu Vlade: -Nama je u interesu da se stanovi počnu prodavati, dobili smo potvrdu iz banaka da to mogu biti poboljšani modeli kako bi se prodao znatno veći broj stanova nego u prošlom modelu – pohvalila se. Na novinarsko pitanje neće li i tom subvencioniranom modelu kreditiranja  otplata postati problem, Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke kaže da to nije isključeno, jer je udjel loših kredita u ukupnima sada oko 10 posto, no procjenjuje da će do kraja godine to biti i 15 posto.

-Hrvatska je prema udjelu loših kredita odmah iza Rumunjske, no ondje taj udjel stagnira, a kod nas raste – upozorava Adrović dodajući da će manje kamate vjerojatno potaknuti i pad regularnih kamata, no ne precizira koliko. Kaže tek da vjerojatno slijedi pritisak na graditelje stanova da smanje previsoke cijene (subvencionirani krediti odnose se na cijenu stana do 1900 eura po četvornom metru).

Premijerka je izričito demantirala napise o tome kako se nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom ponovno razmišlja o dodatnom oporezivanju banaka: -O tome smo razgovarali prošle godine i svi su nas bankari i ekonomisti upozorili kako bi to imalo posljedice za sve nas – kategorično je ustvrdila najavivši i aktiviranje poboljšanog modela A. Već idućeg tjedna kreću prve aukcije za što je izdvojeno 2,7 milijardi kuna.  Zanimljivo, uz Adrovića, Čedu Maletića i Markusa Ferstla kao čelnih ljudi Raiffeisen, HPB i Hypo banke, iz Zagrebačke banke i PBZ-a s Vladom su pregovarali samo članovi uprava.