Do 10. listopada Mađarska će izglasovati 'Zakon o MOL-u'

Vještim spajanjem svojih energetskih kompanija Francuska je praktički zatvorila svoje tržište, njemački energetski div prošli je tjedan od svoje vlade zatražio donošenje zakona o zaštiti od stranog preuzimanja, a Mađarska upravo donosi zakon koji će njihov MOL zaštititi od preuzimanja austrijskog OMV-a

Piše: Siniša Malus
www.seebiz.eu

Energetska karta Europe ove se godine počela vrlo aktivno prekrajati. Najveći europski energetski koncerni vrlo su živahni u procesu konsolidacije, no, kako se čini, željeli bi da ona ide samo u jednom smjeru. Odnosno, da se oni pojavljuju isključivo kao kupci. Nikako ne bi željeli biti mete. Nad vodećim kompanijama iz zemalja Europske unije, posljednjih su se mjeseci nadvili oblaci mogućeg preuzimanja i to od strane divova iz primjerice arapskih zemalja ili Rusije, čija je snaga kapitala tolika da si mogu priuštiti i dosad nezamislive 'izlete'. Na prekomorske akvizicije države Perzijskog zaljeva potrošile su dosad rekordnih 68 milijardi dolara, ustanovili su nedavno Bloombergovi analitičari.

To je motiviralo predsjednika Uprave najvećega njemačkog energetskog koncerna E.ON-a Wulfa Bernotata da prošli tjedan zatraži da se njemačke kompanije zakonom zaštite od neprijateljskog preuzimanja izvana. Nedopustivo je, izjavio je Bernotat, da kompanije koje na vlastitim tržištima uživaju zaštitu države kupuju poduzeća na slobodnim tržištima poput njemačkoga. Stoga je sasvim logično što njemačka vlada razmišlja o promjenama zakona o gospodarskim odnosima s inozemstvom kako bi se uzeli u obzir takvi slučajevi, dodaje. Berlin je odlučio ispitati mogućnost uvođenja posebnoga kontrolnog postupka kako bi se pri problematičnim inozemnim ulaganjima vodilo računa o nacionalnim sigurnosnim interesima. Za sada u E.ON-u smatraju da im je visoka tržišna kapitalizacija kompanije 'najbolja zaštita'. Naime, tržišna vrijednost E.ON-a je 86 milijardi eura.

Protekcionističke mjere

Napomenuvši kako neke zemlje na svojim tržištima imaju zaštitu države, Wulf Bernotat je u prvom redu mislio na Španjolsku gdje je propao njegov pokušaj preuzimanja najvećega španjolskog distributera struje Endesa premda je E.ON-ov ponuđeni iznos bio i više nego zadovoljavajući. Osim toga Europska je komisija gotovo istodobno zaprijetila Španjolskoj zbog slučaja Endese, odnosno nametanja uvjeta koji nisu u skladu s europskim zakonom o slobodnom protoku kapitala. Osim Madrida na udaru europskoga tržišnog regulatora našla se i Italija zbog blokiranja prodaje operatera autocesta Autostrade. Izjava čelnika E.ON-a upućuje na rastući trend 'ekonomskog patriotizma', tj. protekcionističkih mjera kojima pojedine vlade štite domaće kompanije od inozemnog preuzimanja.

Sličnu obranu mađarska država priprema zbog neželjena OMV-ova pokušaja preuzimanja Mola. Naime, vladajuća stranka mađarskih socijalista namjerava u parlamentu predložiti da se glasovanje o takozvanom Zakonu o Molu, kojim bi se spriječilo strano preuzimanje strateških kompanija, održi što prije. To znači da bi, bude li donesen, zakon mogao stupiti na snagu 10. listopada. Rasprava o nacrtu zakona počela je prekjučer, a mediji izvješćuju da će vjerojatno sve stranke poduprijeti novi zakon koji će mađarskoj vladi ubuduće omogućiti da spriječi inozemna preuzimanja strateških mađarskih kompanija. U Bruxellesu pozorno prate zbivanja, ali bi mađarski parlament mogao tako brzo donijeti 'lex Mol' da EU neće imati vremena spriječiti to. U međuvremenu je i Citibank zaključio kako su izgledi da OMV preuzme Mol vrlo mali.

Istraga protiv njemačko-francuskog dogovora

Da europski divovi ipak nisu dosljedno naklonjeni tržišnoj utakmici, dokazuje i činjenica što je prije nekoliko tjedana Europska komisija pokrenula istragu protiv njemačke energetske kompanije E.ON te francuskog Gaz de France (GDF) koji se sumnjiče da su dogovorom podijelili tržište i tako prekršili antimonopolističke zakone Europske unije. Prema navodnom sporazumu E.ON se obvezao da neće prodavati plin na francuskom tržištu, a zauzvrat GDF neće ulaziti u Njemačku. Premda je službeno od 1. srpnja energetsko tržište EU liberalizirano, odnosno nacionalna tržišta su otvorena inozemnoj konkurenciji, provedba ambicioznog plana i više je nego problematična. Posljedica je to izostanka konsenzusa o načinu same provedbe, no još više protekcionizma velikih članica poput Njemačke i Francuske, čije rigidno stajalište ohrabruje i neke manje zemlje Unije koje pružaju potporu 'odmetnutom' dvojcu. Premda još od 2004. gospodarski subjekti mogu birati svog dobavljača struje i plina, tek će potpunom liberalizacijom isto vrijediti i za kućanstva.

Čelnici EU vjeruju da će deregulacijom cijeli sektor dobiti na efikasnosti pa bi slijedom toga potrošači plaćali manju cijenu struje i plina, a Europska unija postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Iako su ideju poduprle sve članice EU, način postizanja cilja nije naišao na oduševljenje. Mnoge velike kompanije poput E.ON-a ili GDF-a imaju u svom vlasništvu proizvodnju i isporuku struje, a neke obuhvaćaju i poslovanje strujom i plinom, stoga Komisija zahtijeva slobodan pristup distributivnoj mreži kojom bi pak trebao upravljati nezavisan operater. Razbijanju energetskih kompanija otvoreno su se suprotstavile Njemačka i Francuska. Europska komisija zaprijetila je tada vladama Njemačke, Francuske, ali i Austrije, Belgije, Estonije, Litve, Slovačke, Italije i još nekih zemalja tužbom pred Međunarodnim sudom pravde ako ne prestanu favorizirati domaće elektroprivredne tvrtke te onemogućavati ulazak stranih konkurenata. No čini se da prijetnje Bruxellesa ne zabrinjavaju Nijemce i Francuze. Njihove vodeće energetske tvrtke dogovorile su podjelu tržišta pa će uvezeni ruski plin putem zajedničkog plinovoda MEGAL, E.ON prodavati isključivo u Njemačkoj, a GDF u Francuskoj.