Dolar potonuo više od pet posto, najviše od 1985. godine

Američki je dolar prošloga tjedna potonuo više od 5 posto, što je njegov najveći tjedni pad u posljednje 24 godine, jer su Fedovi planovi o otkupu državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira izazvali strah od prekomjernog rasta ponude dolara na svjetskim tržištima.

Tečaj eura prema američkoj valuti skočio je prošloga tjedna čak 5,19 posto, na 1,3563 dolara, što je njegov najveći tjedni skok otkako je uveden 1999. godine. U jednom trenutku cijena eura probila se, po prvi puta nakon više od dva mjeseca, iznad razine od 1,37 dolara. Euro je ojačao i u odnosu na japansku valutu, i to za 2,8 posto, pa je njegova cijena dosegnula 130,30 jena.

Cijena dolara prema japanskoj valuti pala je, pak, 2,3 posto, na 95,87 jena, a američka je valuta oslabila i prema gotovo svim ostalim najvažnijim svjetskim valutama. Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje njegovu vrijednost u odnosu šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna pao 5,1 posto, što je njegov najveći tjedni pad od 1985. godine, kada su čelnici najvećih svjetskih gospodarstava postigli dogovor o službenoj deprecijaciji američke valute.

Pritisak na dolar posljedica je odluke američke središnje banke o kupnji državnih obveznica za ukupno 300 milijardi dolara, te otkupu vrijednosnica povezanih s hipotekama za otprilike 750 milijardi dolara na otkup, što bi trebalo izazvati smanjenje kamata u SAD-u, te potaknuti kreditno i tržište nekretnina.

Na ovakve mjere Fed se odlučio jer je ključnu kamatnu stopu već prije smanjio na nulu, pa su mu na raspolaganju preostale samo ovakve tzv. kvantitativne monetarne mjere. No, analitičari kažu da bi tako snažna ekspanzija Fedovih bilanca mogla uroditi prevelikom ponudom dolara na svjetskim tržištima i potaknuti rast inflacije.

Uz to, po ugledu na Fed, koji nije kupovao državne obveznice još od 1960-ih godina, i druge bi središnje banke mogle uvesti slične mjere i tako potaknuti domino efekt slabljenja valuta. Središnje banke Japana i Britanije već su najavile da će kupovati državne obveznice, a švicarska središnja banka već tjednima intervenira na tržištima prodajući franke kako bi oslabila švicarsku valutu.

"Uskoro bi sve zemlje Skupine sedam najrazvijenijih u svijetu (G7) mogle imati kamate blizu nule i početi uvoditi različite kvantitativne mjere, što će otežati procjene koja bi valuta mogla biti pobjednik na tržištu. Pritisak na dolar mogao bi trajati još nekoliko dana", pišu analitičari RBS-a u bilješci klijentima. Ulagači se, naime, plaše da će nove Fedove mjere dramatično povećati ponudu dolara na tržištima i oživjeti inflaciju, s obzirom da bi, prema planovima, Fed na financijska tržišta ubrizgao više od 1.000 milijardi dolara.

Fedov pokušaj da poveća količinu novca u opticaju potaknuo je ulagače na propitivanje stajališta o američkom dolaru kao relativno sigurnoj valuti. Međutim, valutni strateg u banci Brown Brothers Harriman Marc Chandler mišljenja je da bi takav potez mogao, dugoročno gledano, pružiti podršku dolaru.

"I dalje smo uvjerenja da će agresivne mjere američkih monetarnih vlasti biti nagrađene ranijim oporavkom američkog u odnosu na gospodarstva Europe i Japana", tumači Chandler. S njime se slaže i analitičar tvrtke NAB Capital.

"Ako se na sličan potez odluči i Europska središnja banka, kako bi povećala količinu novca u opticaju u 16-članoj eurozoni, to bi moglo dati podršku dolaru u odnosu na euro", kaže analitičar NAB Capitala John Kyriakopoulos, dodajući, ipak, kako je mala vjerojatnost da se u kratkoročnom razdoblju to i dogodi. (Hina)