Europski gradovi grade svoje internetske mreže

- Nemojte se ugledati na Njemačku. Njemački je regulator slab, bivši monopolist arogantan, a država se previše petlja u telekomunikacijsko tržište, poručio je Innocenzo Genna, predsjednik Europske asocijacije za telekomunikacijsko tržište, hrvatskim sudionicima konferencije o europskim iskustvima u liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta u organizaciji HGK i u suradnji s EU CARDS-om

 Na konferenciji su sudjelovali predstavnici domaćeg telekomunikacijskog tržišta, Hrvatske agencije za telekomunikacije, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te ureda Europske komisije. Predavači iz nekoliko europskih zemalja su u svim svojim izlaganjima posebno naglašavali važnost omogućavanja konkurencije radi razvoja telekom tržišta i posebno širokopojasnog pristupa Internetu. Europska iskustva pokazuju da se osim konkurentskih operatera, u gradnju alternativne infrastrukture za pristup Internetu sve više uključuju i gradovi odnosno ostale lokalne zajednice.

Osim većeg izbora za građane, nova konkurencija lokalne uprave prisiljava bivše monopoliste (koji u većini europskih država još uvijek dominiraju tržištem) da moderniziraju vlastitu mreži i snižavaju cijene. To je iskustvo Garya Healya, predstavnika irske regulatorne agencije za telekomunikacije. U Irskoj  je vlada s 12,4 milijuna eura podržala razvoj lokalnih Internet mreža koje danas postoje u 90 gradova i pokrivaju oko 355.000 stanovnika. U Dublinu je gradska uprava uvela hot-spotove na svim Prošle godine je u Irskoj dostignuta granica od pola milijuna širokopojasnih priključaka na Internet.

Hrvatska, koja ima otprilike isti broj stanovnika, je lani dosegla 300.000.Iskustva Varaždina s gradskom Internet mrežom predstavio je Ivan Jenkač, a primjer Amsterdama i njegovog Citineta Raymond Versteegh iz Cisco Systemsa. Za povećavanje broja širokopojasnih priključaka na Internet ključna je s jedne strane raširenost računala, a s druge strane kvalitetni sadržaji i usluge poput triple-playa, Internet bankarstva i javnih usluga. Dobar primjer kvalitetnih javnih usluga putem Interneta predstavio je Juri Joema iz estonske udruge ICT industrije.

U Estoniji se 83 posto poreznih prijava podnosi online, a prednost je što se u tom slučaju povrat poreza dobija u roku 5 dana. Kod pisane prijave poreza na povrat se čeka dva mjeseca. Estonija također ima elektronske osobne iskaznice te planira omogućiti elektronsko glasovanje na slijedećim parlamentarnim izborima. Estonija ima samo 1,4 milijuna stanovnika ali istodobno 45 fiksnih operatera, 6 mobilnih (od čega 3 virtualna) operatera i ukupno 1500 telekomunikacijskih kompanija.

Sudionike konferencije je na početku pozdravio Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku i hrvatski pregovarač s EU za poglavlje o informacijskom društvu. Nažalost, kako je običaj većine državnih dužnosnika, dr-žavni tajnik se zadržao samo prvih sat vremena ispričavajući se važnijim obvezama. -Kad bi se o strategiji razvoja broadbanda davala pozornost koja se poklanja svjetskom prvenstvu u rukometu ili onom u nogometu, ne bi se bojao za ostvarenje postavljenih ciljeva. Potencijal telekom tržišta je ogroman, ali nažalost nedovoljno prepoznat, zaključio je predsjednik Udruženja za telekomunikacije HGK Petar Čavlović na završetku konferencije.   (Hrvoje Mateljić)