Rohatinski: Smanjiti rashode za 9 milijardi kuna ili gubimo rejting

Samo dan nakon što je budući premijer Zoran Milanović od predsjednika Josipovića dobio mandat za sastav nove vlade guverner HNB-a Željko Rohatinski odlučio je potpuno razmaknuti zavjese i pokazati mu kakvo je pravo stanje stvari.

Za slučaj da toga još nije potpuno svjestan. U jednom od najkonciznijih govora pred novinarima pokazao je da su alternative škarama davno isparile.

S pokazateljima kakve trenutno ima - deficit konsolidirane opće države iznosi 6,1 posto, a javni je dug dosegnuo 51 posto BDP-a - Hrvatska može očekivati rušenje kreditnog rejtinga, nemogućnost zaduživanja uz relativno prihvatljive uvjete, gubitak deviznih pričuva i dugu, dugu recesiju - ustvrdio je Rohatinski. Ako se fiskalna konsolidacija ne bi provela, za dvije-tri godine deficit bi se vinuo na 7,5 posto, a javni dug na čak 75 posto BDP-a. Gruba fiskalna konsolidacija zato je nužnost, pa i dužnost nove vlade.

Prvog siječnja na snagu stupa Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji je donijela bivša vlast, a prema njemu bi se proračunski rashodi trebali 'stanjiti' za jedan postotni bod godišnje. No Rohatinski upozorava da je dio rashoda autonoman, neovisan o fiskalnoj politici - to su kamate na državni dug i rashodi koji imaju karakter osobnih primanja, dakle mirovine, plaće, naknade.

- Kada se izdvoji taj autonomni dio rashoda, za provedbu Zakona bilo bi potrebno da se ostali rashodi smanje za oko šest milijardi kuna, što je veći iznos nego onaj kojim se sada barata. Tada bi u 2012. godini deficit proračuna pao na 5,6 posto, no javni bi dug nastavio rasti do 59 posto iduće godine, a nakon toga iznad mastriških 60 posto udjela u BDP-u. To je mogući scenarij koji bi mogao držati vodu, ali vezan je uz nekoliko rizika. Bi li takva blaga konsolidacija bila dovoljna da smanji rizik inozmenih ulaganja? Ako to ne bi bilo dovoljno dobro, tada dolazimo u situaciju da se najveći dio deficita ne bi mogao isfinancirati u inozemstvu nego na domaćem bankarskom tržištu - tumači guverner.

Što bi to značilo? Država se ove godine u zemlji zadužila za devet milijardi kuna neto, u 2012. računa se sa 16 milijardi. Ako ne bismo mogli računati na pomoć stranih banaka onda ta potreba nadilazi postojeći kreditni potencijal domaćih banaka, osim ako ne želimo da država istisne sve ostale sektore. HNB bi tada morao intervenirati i u kunsku i u deviznu likvidnost, što znači da bi se ozbiljno smanjile devizne pričuve zemlje, a došlo bi i do jakih deprecijacijskih pritisaka na kunu.

- Netko će reći: pa što, ako će gubitak pričuva i mala deprecijacija biti dovoljno da da održimo situaciju pod kontrolom onda je to prihvatljiva cijena. To ne stoji! Rejting nam je nepromijenjen od početka krize zato što su tržišta znala da imamo dovoljne pričuve i stabilan tečaj. Ako ćemo iz fiskalnih razloga u 2012. morati kupiti devizne pričuve i pustiti tečaj da deprecira samo to će nam srušiti rejting - kategoričan je Rohatinski.

Druga je opcija, tvrdi, da se u fiskalnu konsolidaciju ide snažnije od onoga što stoji u Zakonu - da već u 2013. pokušamo eliminirati primarni deficit. U tom bi slučaju ukupni rashodi morali biti manji za 1,5 posto BDP-a te u 2013. daljnjih jedan posto. To znači da bi se tekući rashodi iduće godine morali smanjiti za devet milijardi kuna (deficit bi tada pao na 3,5 milijarde minusa)! Pri tome bi trebalo rezati stavke koje imaju dugoročan, ne jednokratan karakter i smanjivati potrošnju, ne investicije. Trebalo bi, također, mijenjati i prihodovnu stranu kako bi i ona bila u fukciji jačanja konkurentnosti.

Takav bi scenarij otvorio mogućnost da se HNB aktivnije angažira i pomogne (dva su pokušaja u vrijeme bivše vlasti propala, dijelom zbog problema na strani ponude kredita, dijelom zbog ponuđenih poduzetničkih programa).
Ne manje važno, nema smisla nadati se pomoći iz okruženja, jer EU i eurozona ulaze u novu recesiju. Naši najvažniji izvozni partneri Njemačka i Italija imaju svoje probleme, Njemačka stagnira, Italija pada dodatnih jedan posto. I ostale će zemlje EU agresivnije gurati vlastiti izvoz, a uz to imaju i problema s bankarskim sustavom - u austrijske banke trebat će uliti oko 5,5 milijardi eura, u talijanske čak 15 milijardi. Zbog toga će se ograničiti izloženost tih banaka posebno prema srednjoj i istočnoj Europi. Rohatinski kaže kako postoje naznake direktnih ograničenja plasmana u regiju, prije svega austrijskih banaka, a preko Bank Austria i najveće talijanske, Unicredita, jer je ondje 'centrala'. Njihov je regulator najavio da plasmani u regiji mogu rasti samo 10 posto više od prirasta domaće štednje! To znači da ćemo se u puno većoj mjeri nego dosad morati okrenuti domaćem tržištu i domaćem novcu.

Zbog svega navedenog Rohatinski u 2012. očekuje vjerojatan novi pad, no bude li ga nova vlast poslušala, to će biti uvod u brži, ali održiv rast u idućem razdoblju. Ako ništa drugo guverner je ruku pomoći ponudio na samom početku mandata kada škare imaju najviše smisla i najmanje bole. (Gordana Gelenčer)