Virovitička šećerana nudi na burzi 25 posto dionica

Prikupljenim novcem Viro planira nastaviti investicijske projekte, ali i povećati kapacitete akvizicijom. Prva je na meti županjska Sladorana, čim država objavi natječaj za njezinu privatizaciju

Piše: Gabrijela Kasapović
Foto: Željko Jelenski

Za četvrtak najavljenom konferencijom u prostorijama Zagrebačke burze radi predstavljanja javne ponude dionica Viro tvornice šećera i tako započetim procesom plasmana dionica Vira na slobodno tržište virovitička je šećerana prva od tri u Hrvatskoj prihvatila izazov punog tržišnog funkcioniranja.

Viro je već tri godine u većinskom vlasništvu Marinka Zadre i danas je najrazvijenija od triju hrvatskih šećerana, a prva će među njima postati članicom kluba tvrtki u prvoj kotaciji Zagrebačke burze. Virove ambicije ipak ovdje ne završavaju.

Novcem koji će se prikupiti prvom ponudom, 25 posto dionica tvrtke u Viru planiraju nastaviti investicijske projekte, ali i povećati kapacitete akvizicijom.

Prva je meta svakako županjska Sladorana, ali ne prije nego što država objavi novi natječaj za njezinu privatizaciju, kaže član nadzornog odbora Vira Željko Zadro.

Ovaj četvrtak već počinje upis dionica: prvih 15 dana rezervirano je za vlasnike koji imaju pravo prvokupa, a preostalih 15 dana predviđeno je za druge investitore.

No budući da je Virov cilj uvrštenje u prvu kotaciju Zagrebačke burze njegovi vlasnici, prema riječima predstavnika vlasnika Željka Zadre, neće upisivati dionice nakon IPO-a, nego će svih 25 posto dionica ići u slobodnu prodaju kako bi se ispunio jedan od uvjeta za uvrštenje u prvu kotaciju. Virove dionice prodaju se za 365 kuna, a prvim plasmanom vlasnici namjeravaju prikupiti približno 120 milijuna kuna.

Konačnom privatizacijom osječke šećerane u prosincu 2005. godine, koja danas posluje kao Kandit Premijer u vlasništvu Osječke tvornice konditorskih proizvoda, neriješena je situacija ostala jedino u Sladorani d.d. Županja, čiji su dioničari država s udjelom od 93 posto i Slavonska banka s preostalih 7 posto. Zadrina je procjena da se na ovom planu ništa bitno neće dogoditi do ožujka, a tako se čini i prema informacijama iz resornog ministarstva.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je natječaj za privatizaciju Sladorane u planu u prvoj polovini godine, i to vjerojatno tijekom veljače ili ožujka. Malo će se tko iznenaditi ako to ipak bude ožujak.

Dio iznosa prikupljenog plasmanom dionica Vira mogao bi se, prema najavama, utopiti u akviziciji, dok je drugi dio predviđen za poboljšanje HACCP sustava šećerane, poboljšanje finalnog proizvoda te nastavak ulaganja u tvornicu tekućeg šećera s kojim bi se virovitička šećerana vratila u utrku za svoje mjesto u proizvodnji bezalkoholnih pića.

Brda šećerne repe pokraj Virovitičke šećerane čekaju na preradu

Proizvodnja tekućeg šećera trebala bi biti odgovor na smanjene carine za glukozni sirup čiji je uvoz domaćim šećeranama postao glavna konkurencija u industriji bezalkoholnih pića od hrvatskog ulaska u WTO i potpisivanja SSP-a s Europkom unijom, kaže Željko Zadro.

Proizvođači poput Coca-Cole danas kupuju isključivo glukozni sirup koji se dobiva iz kukuruza, a uvozi se iz Mađarske, Rumunjske ili Bugarske.

Nakon završetka projekta tvornica tekućeg šećera bi se s proizvodnjom od 40 tisuća tona godišnje trebala vratiti na svoje nekadašnje pozicije u ovoj industriji.

Drugo je pitanje zadržavanje i unapređenje pozicija kompletne domaće šećeranske industrije. Marinko Zadro kao i Josip Pavić, predsjednik Uprave Kandita, već godinama upozoravaju da je jedini način za opstanak udruživanje.

U situaciji u kojoj su dvije od triju šećerana konačno privatizirane, pregovaračke pozicije trebale bi biti nešto jednostavnije, iako obje strane kažu da konkretnih razgovora o konkretnim oblicima suradnje još nema.

Proizvodnja šećera mora okrupniti, kaže Pavić, kako bi imala šansu da se nosi sa svim posljedicama koje će donijeti reforma u europskoj industriji šećera.

Optimalno je rješenje neki oblik zajedničkog vlasništva u trima hrvatskim šećeranama, i to bi trebao biti konačan rezultat neovisno o načinima njegove realizacije.

Tko god kupi županjsku Sladoranu, smatra Pavić, predstoji mu dogovor s drugim dvjema šećeranama. Treba očekivati, smatra, da će se ljudi koji su u ovoj branši proveli život ipak uspjeti na vrijeme dogovoriti.