Blagi rast burzi, splasnula nada za smanjenje kamata

Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju smirivanju krize na Bliskom istoku, no ispodprosječni obujam trgovanja ukazuje na oprezno trgovanje.

Dow Jones ojačao je 0,66 posto, na 46.429 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,54 posto, na 6.591 bod, a Nasdaq indeks 0,77 posto, na 21.929 bodova.

Ulagače je ohrabrila vijest da Iran razmatra prijedlog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od 15 točaka za okončanje rata na Bliskom istoku.

No, Iran je poručio i da prijedloge smatra pretjeranima, da traži suverenitet nad Hormuškim tjesnacem, kao i da ne kani pregovarati s Washingtonom.

Zbog nejasne situacije, na najvećoj svjetskoj burzi vlada oprez, na što ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 17,07 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 20,7 milijardi.

- Puno je nervoze na tržištu zbog nejasne situacije, a kretanje cijena ponajviše ovisi o medijskim naslovima. Trenutno je prevladao optimizam jer bi američki prijedlog i iranski protuprijedlog mogli predstavljati put prema pregovorim - kaže Michael James, direktor u tvrtki Rosenblatt Securities.

Pozitivno je na tržište utjecao i pad cijena nafte, što je ponešto ublažilo strahovanja ulagača od jačanja inflacije.

No, vrlo je neizvjesno kako će kriza na Bliskom istoku u konačnici utjecati na inflaciju i rast američkog gospodarstva, pa su sasvim splasnule nade da će američka središnja banka ove godine smanjiti kamatne stope. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, ulagači su očekivali da će Fed ove godine kamate smanjiti u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova i to je bila glavna poluga rasta cijena dionica. No, sada se više uopće ne očekuje smanjenje kamata Feda u ovoj godini.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,42 posto, na 10.106 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,41 posto, na 22.957 bodova, a pariški CAC 1,33 posto, na 7.846 bodova.

Na azijskim burzama u četvrtak su najvažniji regionalni burzovni većinom bili u minusu, nakon što je Iran signalizirao da nema namjeru izravno pregovarati s SAD-om, no također i da razmatra američki prijedlog za okončanje rata, dok cijena nafte i dalje jača, pa je tako barel Brenta sad već 43 posto skuplji nego prije mjesec dana.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 6,30 sati bio je u minusu 1,3 posto. Istodobno, japanski Nikkei bio je na gubitku 0,99 posto, a južnokorejski Kospi 2,92 posto. Jedino je u plusu bio indijski Nifty, i to za 1,72 posto. 

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da razmjena poruka između dviju zemalja putem posrednika 'ne znači pregovore sa SAD-om. U srijedu su iranski državni mediji izvijestili su da će zemlja odbiti američku ponudu o prekidu vatre te je iznijela vlastite uvjete za okončanje rata.

- Premda medijski naslovi upućuju na konstruktivniji ton, tržišta su i dalje nesigurna kojim signalima vjerovati i na koje reagirati. Kretanje indeksa upućuje na to da sudionici očekuju daljnje zaokrete i preokrete, čak iako vjerojatnost pregovaračkog ishoda raste - rekao je Chris Weston iz Pepperstonea.

Cijena Brenta u mjesec dana skočila 43 posto

Gotovo mjesec dana dug rat, izazvan zajedničkim udarima SAD-a i Izraela na Iran krajem veljače, praktički je zatvorio Hormuški tjesnac, plovni put kojim prolazi petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Prekid opskrbe naftom kroz taj tjesnac podignuo je cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Cijena Brent nafte jutros iznosi 104,18 dolara po barelu, što je rast od 1,94 posto na dnevnoj razini, dok na mjesečnoj razini bilježi skok od 43 posto.

- Ako pogledate što SAD želi postići, što Izrael želi postići i što želi Teheran, bit će vrlo teško uskladiti sve te točke. Još uvijek smatramo da postoje argumenti za strukturno više cijene enerenata u ovom trenutku - rekao je Matthias Scheiber iz Allspring Global Investmentsa.

Strah od inflatornog udarnog vala zbog rastućih cijena energije potaknuo je trgovce da u potpunosti isključe mogućnost smanjenja kamatnih stopa Feda ove godine, što je zauzvrat ojačalo američku valutu.

Na deviznim tržištima tako je dolarov indeks na putu prema mjesečnom dobitku od dva posto, čime američka valuta učvršćuje svoj status najpoželjnijeg sigurnog utočišta na tržištima. Jutros se, pak, zadržao na jučerašnjih 99,64 bodova.

Pritom je tečaj eura ostao gotovo nepromijenjen na 1,1559 dolara, a i jen nije bilježio znatnije promjene te se njime trguje po 159,43 jena za dolar.