Digitalne tehnologije ključ za skok produktivnosti u srednjoj Europi
Stigla nova generacija okidača produktivnosti
Svjetska banka predviđa rast plaća i otpornijih radnih mjesta uz širu digitalizaciju i ulaganja u inovacije.
S obzirom na to da gospodarstvo Europske unije raste po stopi od približno jedan posto godišnje, poboljšanje takvih razmjera moglo bi potaknuti rast, povećati plaće i doprinijeti otpornosti radnih mjesta, ističu iz Svjetske banke (SB).
Kako se navodi u priopćenju, izvješće 'Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi' pokazuje da regija ulazi u novu fazu razvoja. Konvergencija s EU-om pomogla je izgraditi snažne temelje za inovacije, no održavanje rasta sve će više ovisiti o mobilizaciji privatnih ulaganja i usmjeravanju kapitala prema najproduktivnijim poduzećima. Brže i šire prihvaćanje novih tehnologija, osobito među malim i srednjim poduzećima, moglo bi ubrzati rast i dodatno ojačati konkurentnost cijele regije.
- Srednja i istočna Europa u protekla je dva desetljeća ostvarila impresivan napredak, približila razinu dohotka prosjeku EU-a i proširila mogućnosti za milijune ljudi. Očuvanje tog napretka ovisit će o povećanju produktivnosti, kroz širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u vještine te jasna i predvidiva pravila koja poduzećima omogućuju inoviranje, rast i konkurentnost. Upravo se tako stvaraju brojnija i kvalitetnija radna mjesta te jača otpornost gospodarstva na buduće izazove - izjavila je direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
R&D ispod prosjeka EU-a
Iz Svjetske banke navode da su u protekla dva desetljeća Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska ostvarile snažan rast dohotka zahvaljujući trgovinskoj integraciji i uključenosti u europske lance vrijednosti. Međutim, upozoravaju da taj model rasta postupno doseže svoje granice. S obzirom na smanjenje radno sposobnog stanovništva i već 'napeta' tržišta rada, daljnji napredak kroz povećanje radne snage ili natjecanje nižim troškovima postaje sve teže ostvariv.
Stoga, istaknuto je, održavanje konvergencije s EU-om u sve će se većoj mjeri oslanjati na rast produktivnosti, potaknut inovacijama, bržim uvođenjem digitalnih tehnologija te prelaskom poduzeća na djelatnosti s većom dodanom vrijednošću i kvalitetnija radna mjesta.
Analiza također ističe koliko je važno da se inovacije i nove tehnologije brzo i ravnomjerno šire cjelokupnim gospodarstvom. Izdvajanja za istraživanje i razvoj u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj i dalje su ispod prosjeka Europske unije - manja su od 1,5 posto BDP‑a, u usporedbi s prosječnih 2,2 posto u EU‑u.
Poduzeća također ulažu manje u nematerijalnu imovinu, poput softvera, istraživanja, podataka i unapređenja upravljanja. U Poljskoj, primjerice, na takva ulaganja otpada 26 posto ukupnih korporativnih ulaganja, dok je prosjek u Europskoj uniji 37 posto. Manja poduzeća, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, zaostaju u digitalnoj transformaciji, što ograničava rast produktivnosti. Smanjenje tih razlika pomoglo bi gospodarstvima srednje Europe da dosegnu nove faze rasta, uz stvaranje produktivnijih i otpornijih radnih mjesta, naveli su iz Svjetske banke.
