Facebookovo beskrupulozno osvajanje svijeta i Hrvatske

Facebook danas ima 22 godine. Mark Zuckerberg pokrenuo ga je 4. veljače 2004. i namijenio kolegama studentima s Harvarda koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije.

Prije toga Zuckerberg je krajem listopada 2003. lansirao web-stranicu Facemash na kojoj je nasumice objavljivao slike po dvoje studenata Harvarda i tražio od korisnika da 'kliknu' tko je atraktivniji. Stranica je ubrzo postala viralna, ali ispostavilo se da je Zuckerberg do fotografija došao hakiranjem internih Harvardovih 'facebooks' (studentskih imenika sa slikama). Sveučilište je ubrzo ugasilo stranicu, a autor je optuživan za kršenje autorskih prava i narušavanje privatnosti pojedinaca, ali bez posljedica.

Svaki drugi korisnik Interneta na Faceu

Slične optužbe pratile su ga i dalje. TheFacebook je lansirao samo tri mjeseca nakon gašenja Facemasha. S Harvarda se ubrzo širi na druge bostonske fakultete, zatim na Ivy League, a potom na sveučilišta diljem SAD-a i Kanade. Sljedeće godine TheFacebook postaje Facebook.com, uvodi mogućnost dodavanja fotografija i počinje se širiti i na srednje škole. Svim starijima od 13 godina s e-mail adresom otvara se 2006., 2009. uvedena je opcija 'Like'. Instagram je kupljen 2012., dvije godine kasnije WhatsApp i Oculus, a društvena mreža 2021. rebrendirana je u Metu. 

Sve to pratio je eksponencijalni rast broja korisnika - u manje od godinu dana Facebook je dobio milijuntog korisnika, u listopadu 2012. dosegnuta je milijarda, u veljači 2023. dvije milijarde, a u 2025. imao je više od tri milijarde korisnika. To znači da ga upotrebljava svaki drugi korisnik interneta, odnosno gotovo 40 posto svjetske populacije. Broj korisnika tek je nešto manji od ukupnog broja stanovnika triju najmnogoljudnijih država – Indije, Kine i SAD-a. 

Raširenost mreže pratio je i rast poslovnih pokazatelja, pa je Facebook (Meta) danas među deset najvrjednijih i među deset najprofitabilnijih kompanija na svijetu. 

Propusti u zaštiti privatnosti

Od prvog dana Facebook je bio uključen u niz velikih afera, najčešće vezanih uz privatnost, manipulaciju podacima, politički utjecaj i nadzor sadržaja. Najpoznatija je Cambridge Analytica. Ta politička tvrtka neovlašteno je prikupila podatke milijuna korisnika koji su korišteni za psihološko profiliranje birača i političko oglašavanje. Afera je razotkrila masovne propuste Facebooka u zaštiti privatnosti. Facebook je isto tako pratio korisnike i izvan svoje platforme putem Like gumba i integracija na drugim web-stranicama, koristio je tehnologiju prepoznavanja lica bez eksplicitnog pristanka korisnika. Facebook je optuživan da algoritamski potiče polarizirajući sadržaj, pa je ta platforma bila ključna u širenju lažnih vijesti tijekom izbora i globalnih kriza… Iste su stvari, iako u manjoj mjeri, reflektirale i u Hrvatskoj, gdje ta društvena mreža ima više od 2,5 milijuna korisnika.

Pa, ako smo unatoč tim kontroverzama i dalje 'na Faceu', ako nam je ta društvena mreža potrebna privatno ili poslovno, nije loše imati sve to na umu, kako se ne bi svaka podvala uzimala zdravo za gotovo.