Glavni ekonomisti banaka: Hrvatsku ne čeka “litica” nakon EU fondova

Hrvatsko gospodarstvo i u sljedeće dvije godine trebalo bi nastaviti rasti stabilnim tempom, bez naglog usporavanja nakon isteka sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. To pokazuju rezultati prosinačke ankete Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, koju za Hrvatsku udrugu banaka provodi Arhivanalitika.

 

Prema prosjeku prognoza četiriju vodećih bankarskih ekonomskih ureda, realni rast BDP-a u 2025. godini kreće se u vrlo uskom rasponu između 3,0 i 3,2 posto, dok se za 2026. očekuje blago usporavanje na prosječnih 2,8 posto.

Za 2025. godinu preostala je još samo objava podataka za četvrto tromjesečje, no glavni ekonomisti ističu da je prostor za iznenađenja minimalan. Glavni generatori rasta bili su javna potrošnja i investicije, dok je osobna potrošnja usporila na 2,8 posto, nakon snažnog rasta od šest posto u 2024.

 

Izvoz je u 2025. imao tek oko dva posto realnog rasta, ponajviše zbog slabijeg izvoza usluga u trećem tromjesečju, čime je djelovao kao blagi kočničar ukupnog rasta.

 

Za 2026. godinu ekonomisti očekuju nastavak rasta investicija (4,8 posto), dok bi osobna potrošnja trebala ostati stabilna, uz rast od oko 2,7 posto. Državna potrošnja usporava, ali i dalje ostaje pozitivan doprinos gospodarstvu.

Inflacija bi s ovogodišnjih 3,7 posto trebala pasti na 3,1 posto u 2026., a dodatno se smanjiti u 2027. godini. Unatoč tome, rast plaća ostaje snažan – gotovo šest posto u 2026., a oko 4,4 posto u 2027., što potvrđuje snažno tržište rada i vrlo nisku nezaposlenost.

 

Stopa nezaposlenosti trebala bi se do 2027. spustiti na 4,7 posto.

U fiskalnim projekcijama glavni ekonomisti u velikoj mjeri slijede Vladine planove. Za 2026. godinu očekuje se deficit opće države od oko tri posto BDP-a, što je na samoj granici maastrichtskog kriterija.

 

Iako to zasad ne predstavlja izravan problem, ekonomisti upozoravaju da se fiskalni prostor sužava i da će daljnje povećanje rashoda zahtijevati oprez.

Jedna od ključnih poruka ankete odnosi se na razdoblje nakon 2026., kada se očekuje završetak intenzivnog korištenja EU sredstava. Suprotno strahovima o tzv. „učinku litice“, prognoze za 2027. ne upućuju na nagli pad gospodarske aktivnosti.

 

Očekivani rast BDP-a od 2,7 posto u 2027. ukazuje na blago, ali kontrolirano usporavanje. Slabiji doprinos javne potrošnje i investicija kompenzira se ubrzanjem izvoza, koji bi trebao rasti oko tri posto.

Ubrzanje izvoza temelji se na umjereno optimističnim očekivanjima za europodručje, osobito Njemačku, najvažnijeg hrvatskog trgovinskog i turističkog partnera.

 

Ekonomisti upozoravaju da će njemački fiskalni poticaji pomoći oporavku tijekom 2026., ali neće u potpunosti neutralizirati negativne učinke američkih carina, posebno u automobilskoj industriji. Rast Njemačke stoga će ostati ograničen, a oporavak postupniji nego što bi fiskalni poticaji sami sugerirali.

Zaključna poruka ankete jest da Hrvatska ulazi u razdoblje stabilnog, ali zahtjevnijeg rasta. Nakon snažnog investicijskog ciklusa i povijesno visoke zaposlenosti, daljnji razvoj sve će više ovisiti o rastu produktivnosti, kvaliteti institucija i izvoznom potencijalu.

 

Makroekonomski okvir ostaje čvrst, ali prostor za pogreške sve je manji, poručuju iz Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka

kojeg čine Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb, Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke, Alen Kovač iz Erste&Steiermärkische Bank te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffesienbank Austria Zagreb.