Hrvatska probila emisijske kvote: prijeti joj milijunski trošak

Želi li ispuniti ciljeve iz svog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Hrvatska će do 2030. godine morati srezati emisije stakleničkih plinova iz cestovnog prometa za čak trećinu u odnosu na 2024. No, umjesto smanjenja, emisije godinama rastu, pa je iz Bruxellesa stiglo službeno upozorenje: Hrvatska opasno zaostaje u ispunjavanju preuzetih klimatskih obveza. Posljedice više nisu samo ekološke nego i izravno financijske - ne uspije li emisijski manjak amortizirati dopuštenim mehanizmima, država će morati kupovati kvote od članica EU-a koje su ostvarile višak.

U najnovijem izvješću o napretku klimatske politike, Europska komisija procijenila je da će Hrvatska, uz Cipar i Italiju, već u prvom razdoblju usklađenosti (2021. - 2025.) premašiti dopuštene limite. I to unatoč tome što je Komisija u kalkulaciju već uračunala mogućnost prijenosa neiskorištenih kvota iz prethodnih godina i posudbe kvota iz sljedećih godina.

Zbog nedovoljnog napretka od Hrvatske će, kao i od još osam država članica, zatražiti izradu korektivnog akcijskog plana. Riječ je o obvezi prema Uredbi EU-a o raspodjeli tereta, koja obuhvaća emisije iz cestovnog prometa, zgrada, poljoprivrede, gospodarenja otpadom i dijela industrije koji nije uključen u klasični sustav trgovanja emisijama EU ETS.

Za Hrvatsku je cilj smanjiti emisije iz tih sektora do 2030. godine za 16,7 posto u odnosu na 2005. godinu. No, umjesto očekivanog smanjenja, emisije u jednom od najvažnijih sektora nastavljaju rasti.

Promet je najveći problem

Koliko je Hrvatska udaljena od zacrtanih ciljeva, pokazuje službeno stajalište Vlade o europskom prijedlogu uredbe o čistim korporativnim vozilima, usvojeno 16. ožujka ove godine i predstavljeno pred saborskim Odborom za zaštitu okoliša i prirode u lipnju.