HUP: Turizam pod pritiskom, nužan je iskorak u kvaliteti i ulaganjima

U hrvatski hotelski sektor u idućih pet godina trebat će uložiti pet milijardi eura, a toliku razinu investicija koči cijeli niz problema, stoji u ovotjednom Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). U analizi koju potpisuju ekonomisti Hrvoje Stojić i Ivan Odrčić stoji kako u zadnje tri godine naš turizam bilježi nizak rast stranih noćenja od 1,3 posto, od čega tek 0,8 posto u prošloj godini.

To je znatno sporije od prosjeka mediteranskih konkurentskih destinacija od gotovo devet posto, gdje predvode Malta (+16 posto), Cipar (+10,3 posto) i Italija (+9,7 posto). Prema anketi Hrvatske udruge turizma među turističkim kompanijama, turizam u 2026. ulazi s opreznim optimizmom, a sektor ‘iskače’ i u poslovnim očekivanjima. Potvrđuju to i rezultati za prvo tromjesečje s rastom dolazaka od 9,4 posto i noćenja od 8,5 posto.

Putovanja nisu luksuz

Rast kupovne moći na emitivnim tržištima (Njemačka, Poljska) i sigurnosna ‘premija’ Hrvatske usred geopolitičkih rizika podržavaju izglede u ovoj godini. Niz turističkih sajmova, medija i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a svrstavaju Hrvatsku među najsigurnije u Europi, a američko tržište više platežne moći lani je raslo oko deset posto. Kako navode HUP-ovi analitičari, zato i u potencijalnom scenariju pada realnog raspoloživog dohotka i recesije u europodručju ne očekuju nužno značajan pad inozemne potražnje za putovanjima.

Naime, izdaci za taj vid potrošnje građani već dulje vrijeme ne tretiraju kao ‘luksuz’, a oni su također relativno mali, na razini ispod tri posto dohotka prosječnog Europljanina. Malo više od polovine anketiranih (55 posto) očekuje rast prihoda do tri posto, a još 40 posto rast prihoda između tri i šest posto, uz najizraženiji rast u segmentima hotela s 4 i 5 zvjezdica te kampova uz sličan rast prosječnih cijena.

Lani je poslovanje TOP-10 listanih hotela koji ostvaruju malo manje od 10 posto cjelokupnog turizma prosječno raslo oko 7,5 posto na stabilnim maržama. Međutim, to odudara od velike većine ostatka sektora koji na ukupnoj razini bilježi nominalni rast prihoda od svega 1,9 posto, a Hrvatska jedina među mediteranskim destinacijama ima realni pad prihoda od 7,2 posto. – U odnosu na 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, te je pogoršanje u zadnje dvije godine ubrzano, što sugerira probleme u konkurentnosti većinskog poslovnog modela kratkoročnog najma – ističe se u analizi.

Cijene kao u EU

Hrvatska cijenama gotovo doseže prosjek EU, no kao destinacija ima značajan izazov u podizanju kvalitete usluge, pogotovo u nekim segmentima ponude. Udio hotelskih kreveta u ukupnom smještaju na Mediteranu je prosječno 43,4 posto, dok je kod nas svega 9,2 posto. Posljedica je i niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 176 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji (216 eura) i Španjolskoj (301 euro), a posebno u Portugalu gdje turisti dnevno troše i više od 450 eura.

Glavni izazov sektora u 2026. ostaje snažan rast troškova, koji već četvrtu godinu zaredom premašuje rast prihoda, što očekuje oko 76 posto anketiranih. Troškovi rada ključan su ograničavajući faktor, s udjelom od 27,6 posto u lanjskim prihodima, dok se istovremeno očekuje nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzirati pojačanim zapošljavanjem iz regije (+1 posto u odnosu na 2025.) te djelatnika iz Filipina (+4 posto).

Gotovo dvije trećine anketiranih u 2026. očekuje rast troškova rada na razini povećanja minimalne plaće ili više, dok kumulativni rast od oko 25 posto u dvije godine dodatno smanjuje konkurentnost u odnosu na konkurentske zemlje. - Uvidom u rezultate vodećih 10 listanih hotelijera godinama uočavamo stagnaciju EBITDA marže na razini od oko 30 posto uz zadržavanje svih glavnih mjera profitabilnosti na razinama ispod 2019. uz kontinuirani rast udjela troška rada u prihodima – navodi se u analizi.

Ograničavanje konkurentnosti

Unatoč visokoj stopi ulaganja na razini od oko 31 posto prihoda, rast troškova rada smanjuje internu sposobnost financiranja ulaganja, što ograničava daljnji rast ulaganja i dugoročnu konkurentnost sektora. S obzirom na gotovo dvostruko veći turistički intenzitet od usporedivih mediteranskih destinacija (24,2 prema 12,4 noći prosječno po stanovniku) te spomenuti izrazito nizak udio hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, jasno je kako daljnji rast mora doći iz povećanja vrijednosti, a ne volumena, ocjenjuju u HUP-u.

Stoga je potrebno realizirati oko pet milijardi eura ulaganja u hotelski sektor kroz otprilike pet godina radi povećanja dodane vrijednosti, prihoda po gostu i smanjenja sezonalnosti. Trenutačno jedini pravi poticaj ostvaruje se kroz Zakon o poticanju ulaganja, odnosno Zakon o turizmu, što je očito nedostatno. Pored toga treba naglasiti da je velika većina realiziranih investicija u tzv. ‘brownfieldu’, dok nedostaju ‘greenfield’ investicije.

- Očito treba unaprijediti ukupni investicijski okvir po uzoru na najbolju praksu članica EU. Prema sveobuhvatnoj analizi HUT-a, hotelske investicije tijekom osam godina rezultiraju novom vrijednošću koja je jednaka visini investicije. A turističke tvrtke koje investiraju u razdoblju od 12 godina kroz fiskalna i parafiskalna davanja državi dodatno uplate ukupnu vrijednost investicije – navode HUP-ovi ekonomisti.

Preduvjeti za ulaganja

Glavne prepreke investicijama su spori administrativni procesi, prostorno planiranje, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra te ograničena profitabilnost projekata. Zbog toga oko 59 posto kompanija planira zadržati ili smanjiti ulaganja, koja se uglavnom odnose na rekonstrukcije postojećih kapaciteta, dok nedostaju ‘greenfield’ investicije ključne za iskorak u kvaliteti ponude.

Udruga poslodavaca stoga za unapređenje konkurentnosti turizma stoga preporučuje nekoliko mjera. Prva bi bila ubrzanje investicijskog ciklusa kroz uklanjanje administrativnih prepreka, unapređenje prostornog planiranja te efikasnije provođenje regulatornog okvira za turističko zemljište i pomorsko dobro. Potom treba stvoriti preduvjete za bržu realizaciju ‘greenfield’ projekata.

HUP predlaže i uvođenje ciljanih poticaja i usmjeravanje ulaganja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti radi povećanja kvalitete i konkurentnosti. Potrebno je i unaprijediti tržište rada kroz fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i reguliranje povremenih poslova, kroz porezno rasterećenje rada i brže procese zapošljavanja stranih radnika te poticanje obrazovanja, prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja. Na kraju, tu je i poticanje ulaganja u kvalitetu i standardizaciju usluge kako bi rast cijena bio praćen rastom dodane vrijednosti, zaključuje se u analizi.