IEA objavila 10 hitnih mjera za ublažavanje energetske krize

Međunarodna agencija za energiju (IEA) iznijela je niz mjera usmjerenih na smanjenje potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi ublažili ekonomske posljedice poremećaja na tržištu nafte uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku.

Sukob je izazvao najveći poremećaj u opskrbi u povijesti globalnog tržišta nafte. Promet kroz Hormuški tjesnac, kojim inače prolazi oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, sveden je na minimum. Kroz ovaj tjesnac uobičajeno prolazi oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno. Gubitak tih tokova značajno je uzdrmao tržište, podigavši cijenu sirove nafte iznad sto dolara po barelu, uz još drastičniji porast cijena derivata poput dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP/LPG).

Kako navode u svojoj objavi, obnova prometa kroz Hormuški tjesnac ključna je za stabilizaciju energetskih tržišta, no države u međuvremenu djeluju i na strani ponude i na strani potražnje. Članice IEA-e pristale su 11. ožujka na puštanje 400 milijuna barela nafte iz izvanrednih rezervi, što je najveće povlačenje zaliha u povijesti Agencije. Ipak, same mjere na strani ponude ne mogu u potpunosti nadoknaditi ovoliki manjak. Smanjenje potražnje stoga postaje ključan i trenutačan alat za smanjenje pritiska na potrošače, osiguravanje pristupačnijih cijena i podršku energetskoj sigurnosti.

Novo izvješće IEA-e identificira deset mjera koje se mogu brzo provesti. Fokus je prvenstveno na cestovnom prometu, koji čini oko 45 posto globalne potražnje za naftom, ali obuhvaća i zrakoplovstvo, kućanstva i industriju.

– Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu. U nedostatku brzog rješenja, utjecaj na tržišta i gospodarstva postat će sve teži. Osim povijesnog puštanja nafte iz rezervi, ovo izvješće nudi niz konkretnih mjera za zaštitu potrošača. Riječ je o metodama koje su se u praksi već pokazale učinkovitima – izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol. 

U cestovnom prometu kombinacija promjena u ponašanju i političkih odluka može donijeti brze uštede. Rad od kuće smanjuje potrošnju goriva za putovanje na posao, dok smanjenje ograničenja brzine na autocestama za najmanje 10 km/h izravno reže potrošnju i kod osobnih i kod teretnih vozila. Poticanje korištenja javnog prijevoza i sustavi poput "par-nepar" vožnje u velikim gradovima dodatno smanjuju gužve i potrošnju.

Preporučuje se i smanjenje putovanja zrakoplovom tamo gdje postoje alternative, čime bi se rasteretilo tržište mlaznog goriva. Također, sugerira se preusmjeravanje UNP-a iz prometa prema ključnim potrebama poput kuhanja, kako bi se zaštitila najranjivija kućanstva.

Kako navode, industrija može pomoći prelaskom s UNP-a na alternativne sirovine u petrokemijskim procesima. Vlade bi trebale predvoditi vlastitim primjerom kroz mjere u javnom sektoru i ciljane poticaje, pazeći da pomoć bude usmjerena onima kojima je najpotrebnija. Iskustva iz prijašnjih kriza pokazuju da su precizno usmjereni mehanizmi potpore učinkovitiji i fiskalno održiviji od općih subvencija.

10 hitnih mjera za smanjenje potražnje:

• Rad od kuće gdje god je to moguće: Smanjuje potrošnju nafte potrebnu za putovanje na posao.
• Smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 km/h: Niže brzine znače manju potrošnju za sva vozila.
• Poticanje javnog prijevoza: Prelazak iz automobila u autobuse i vlakove brzo smanjuje potražnju.
• Ograničenje pristupa cestama u gradovima (npr. par-nepar): Smanjuje zagušenja i intenzivnu potrošnju goriva.
• Povećanje "car sharinga" i ekonomična vožnja: Više putnika u jednom vozilu i "eco-driving" donose brze uštede.
• Učinkovitija logistika i dostava: Bolje planiranje tereta i održavanje vozila smanjuju potrošnju dizela.
• Preusmjeravanje UNP-a iz prometa: Očuvanje plina za kuhanje i grijanje preusmjeravanjem vozila na benzin.
• Izbjegavanje letova avionom kad postoje alternative: Smanjenje poslovnih letova rasterećuje tržište goriva.
• Prelazak na moderna rješenja za kuhanje: Poticanje električnih štednjaka smanjuje ovisnost o plinu.
• Fleksibilnost u industriji: Korištenje alternativnih sirovina u petrokemiji i kratkoročne mjere energetske učinkovitosti.