Jedan dan štrajka Hrvatsku bi stajao 52 milijuna eura

Hrvatsko gospodarstvo u slučaju jednodnevnog štrajka izgubilo bi oko 52 milijuna eura, prema procjeni Euronewsa. Iako je to znatno manje nego u najvećim europskim ekonomijama, učinak štrajkova ne mjeri se samo izgubljenom proizvodnjom u jednom danu. Ponavljanje obustava rada, poremećaji u javnim uslugama i neizvjesnost za poduzetnike mogu ostaviti mnogo dugotrajnije posljedice.

Koliko je taj problem aktualan, pokazuje i niz najavljenih i održanih štrajkova diljem Europe. Nakon Francuske, gdje su radnici štrajkali početkom studenoga, prosvjedne akcije najavili su i sindikati u Italiji, Belgiji i Španjolskoj. Razlozi su slični: nezadovoljstvo rastom troškova života, plaćama, stanovanjem i kvalitetom javnih usluga. Prema preliminarnim podacima Europskog sindikalnog instituta (ETUI), 2025. bila je godina s najviše štrajkova u Europskoj uniji još od 1991.

Njemačka gubi najviše, Hrvatska među manjim gospodarstvima

Prema procjeni Euronewsa, najveći potencijalni gospodarski gubitak zbog jednodnevnog štrajka zabilježen je u Njemačkoj, gdje bi iznosio oko 2,5 milijardi eura. Slijede Francuska s 1,6 milijardi eura, Italija s 1,2 milijarde i Španjolska s oko 930 milijuna eura. U Belgiji bi procijenjeni gubitak iznosio 350 milijuna, a u Portugalu 170 milijuna eura.

Hrvatska je na toj ljestvici znatno niže, s procijenjenim gubitkom od oko 52 milijuna eura. Razlika je ponajprije posljedica veličine gospodarstva i ukupne dnevne gospodarske aktivnosti. No manji apsolutni iznos ne znači da bi posljedice štrajka za domaće gospodarstvo bile zanemarive. U zemlji s manjim tržištem i ograničenijim kapacitetima pojedini sektori mogu osjetiti poremećaje mnogo snažnije nego što sugerira nacionalni prosjek.

Važno je pritom naglasiti da je riječ o modeliranoj procjeni, a ne o iznosu stvarno izmjerenoga gubitka. Euronews je dnevni BDP pojedine zemlje izračunao dijeljenjem godišnjeg BDP-a s 365, a zatim pretpostavio da u štrajku sudjeluje 20 posto zaposlenih te da se zbog toga gubi petina dnevne proizvodnje. Takav izračun omogućuje usporedbu među državama, ali ne uzima u obzir razlike među sektorima, stvarni odaziv radnika ni mogućnost naknadnog nadoknađivanja proizvodnje.

Štrajkovi ne pogađaju sve sektore jednako

Stvarni ekonomski učinak štrajka ovisi o tome tko štrajka, koliko dugo obustava traje i koliko je djelatnost važna za funkcioniranje ostatka gospodarstva. Štrajk u prometu može utjecati na dolazak zaposlenika na posao, prijevoz robe i turističke tokove, dok obustava rada u javnim službama može otežati poslovanje kompanijama i građanima.

Primjer Francuske pokazuje da posljedice mogu biti vidljive i u makroekonomskim pokazateljima. Štrajkovi povezani s mirovinskom reformom 2023. smanjili su gospodarski rast u prvom tromjesečju za oko 0,1 psoto, dok je dio izgubljene aktivnosti nadoknađen u sljedećem tromjesečju. Francuski statistički ured INSEE i ranije je bilježio slične učinke: štrajkovi su 2018. smanjili gospodarski rast za oko 0,1 posto.

Ipak, takve procjene ne znače da svaki štrajk automatski proizvodi jednak gubitak. Dio proizvodnje može se nadoknaditi nakon završetka obustave rada, a dio aktivnosti samo se premješta u drugo razdoblje. S druge strane, kada štrajkovi traju dulje ili se često ponavljaju, mogućnost nadoknade postaje manja, a troškovi za poduzeća i korisnike usluga rastu.

Belgija rekorder po izgubljenim radnim danima

Koliko štrajkovi mogu biti intenzivni, pokazuje Belgija. Tijekom 2025. ondje je izgubljeno 1.354.845 radnih dana, odnosno 313 dana na tisuću zaposlenih. Time je postavljen novi rekord, iznad prethodnog maksimuma od 299 izgubljenih radnih dana na tisuću zaposlenih iz 1993. godine.

U Nizozemskoj su iste godine zabilježena 23 štrajka, uz gotovo 60 tisuća izgubljenih radnih dana. Njemačka je, unatoč najvećem procijenjenom apsolutnom gubitku BDP-a, imala oko 645 tisuća izgubljenih radnih dana, što je manje od njezina dugoročnog prosjeka. Ti podaci pokazuju da veličina gospodarstva i intenzitet štrajkačke aktivnosti nisu isto: velika zemlja može imati najveći potencijalni dnevni gubitak, a da pritom ne bilježi najveći broj izgubljenih radnih dana u odnosu na broj zaposlenih.

Kako se mjeri odaziv na štrajk?

Uspoređivanje štrajkova među državama otežava i činjenica da ne postoji jedinstven način mjerenja njihova odaziva. U Španjolskoj se, primjerice, u procjenama sudjelovanja radnika koriste i podaci o potrošnji električne energije. Tijekom općeg štrajka u studenome 2012. potražnja za električnom energijom bila je 11,4 posto niža od uobičajene, dok je tijekom štrajka u ožujku iste godine zabilježen pad od 15,4 posto.

Takav pokazatelj može dati naznaku o opsegu obustave rada, ali nije izravna mjera broja štrajkaša. Potrošnja električne energije ovisi i o drugim čimbenicima, poput vremena, industrijske proizvodnje i aktivnosti kućanstava. Zato se za procjenu stvarnog učinka štrajka moraju kombinirati različiti podaci, od broja sudionika i izgubljenih radnih dana do pokazatelja proizvodnje i potrošnje.

Gospodarstvo može nadoknaditi jedan dan, ali ne i stalnu neizvjesnost

Jednodnevni štrajk ne mora ostaviti dugoročnu posljedicu na gospodarstvo. Poduzeća u nekim slučajevima mogu nadoknaditi dio proizvodnje, prilagoditi rasporede ili isporuke pomaknuti na kasniji datum. No učestale obustave rada mogu poremetiti poslovne planove, povećati troškove i narušiti povjerenje kupaca i poslovnih partnera.

Zato se ekonomski učinak štrajkova ne može svesti samo na iznos izgubljenog BDP-a tijekom jednog dana. Za poduzetnike su važni i predvidljivost poslovanja, pouzdanost javnih usluga, dostupnost radne snage i stabilnost opskrbnih lanaca. U sektorima koji ovise o točnim rokovima, poput turizma, logistike i industrije, i kratkotrajni poremećaji mogu izazvati troškove koji nadilaze vrijednost neposredno izgubljene proizvodnje.

Procijenjenih 52 milijuna eura zato je prije svega ilustracija razmjera moguće jednodnevne obustave rada u Hrvatskoj, a ne konačan račun njezinih posljedica. Mnogo važnije pitanje za gospodarstvo je koliko često dolazi do štrajkova, koliko traju i koliko su posljedice lako nadoknadive.