Jeftina revizija nosi rizik, no samo 37 posto tvrtki platilo bi više

Hrvatski poduzetnici prepoznaju važnost revizije za kvalitetnije poslovanje i donošenje poslovnih odluka, no ona se i dalje u velikoj mjeri doživljava kao zakonska obveza, osobito među manjim poduzećima.

Istodobno, iako su svjesni da preniska cijena revizorskih usluga može utjecati na njihovu kvalitetu, tek je nešto više od trećine spremno platiti više za kvalitetniju reviziju. Pokazalo je to prvo nacionalno istraživanje o ulozi i vrijednosti revizije u poslovnom okruženju, koje su proveli Hrvatska revizorska komora (HRK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Istraživanje pod nazivom Indeks kvalitete i vrijednosti revizije provedeno je od lipnja do rujna 2026. godine, u povodu 20. obljetnice Hrvatske revizorske komore. Obuhvatilo je 65 poduzeća, od kojih 33 velika, 20 srednjih, deset malih i dva mikropoduzeća, a među ispitanicima su prevladavali članovi uprava, nadzornih odbora i financijski direktori.

– Korisnici prepoznaju vrijednost revizije i smatraju je važnom za poslovanje, no često je prati narativ zakonske obveze, posebno kod malih poduzeća – istaknuo je predsjednik Hrvatske revizorske komore Berislav Horvat, predstavljajući rezultate istraživanja.

Naime, 64,6 posto ispitanika reviziju doživljava kao neku vrstu obveze, pri čemu je takva percepcija izraženija među manjim poduzećima. S druge strane, čak 80 posto ispitanika smatra da kvalitetna revizija dugoročno pozitivno utječe na poslovanje i korporativno upravljanje, dok njih 64,6 posto ocjenjuje da rezultati revizije pružaju korisne informacije za donošenje poslovnih odluka.

Preporuke revizorskih stručnjaka često ili uvijek koristi 52,3 posto ispitanika, a istraživanje je pokazalo i da duljina suradnje s revizorom utječe na primjenu njegovih nalaza. Poduzeća koja s istim revizorom surađuju dulje od pet godina češće navode da njegove preporuke koriste pri donošenju poslovnih odluka.

Najveću vrijednost revizije poduzeća prepoznaju u pouzdanosti financijskih izvještaja. Čak 87,7 posto ispitanika smatra da revizija pridonosi povjerenju u financijske izvještaje, a njih 77 posto ističe da revizori primarno pridonose njihovoj točnosti. Pozitivan učinak na jačanje internih kontrola i upravljanja prepoznaje 57 posto ispitanika, 54 posto smatra da revizija povećava povjerenje banaka i drugih financijskih institucija, dok njih 45 posto smatra da pridonosi ugledu i kredibilitetu poduzeća. S druge strane, tek mali dio ispitanika povezuje reviziju s lakšim pristupom kapitalu i povoljnijim uvjetima financiranja.

Čak 41 posto revizora mlađi od 45 godina

Zanimljiv je i odnos poduzetnika prema cijeni revizorskih usluga. Ona snažno utječe na odabir revizora kod 55 posto ispitanih, iako se 61,5 posto slaže ili u potpunosti slaže s tvrdnjom da preniska cijena može negativno utjecati na kvalitetu revizije. Međutim, samo 37 posto ispitanika spremno je platiti višu naknadu za kvalitetniju uslugu, dok njih 57 posto navodi da bi takva odluka ovisila o okolnostima.

Od revizora se pritom sve više očekuje da, osim potvrđivanja pouzdanosti financijskih izvještaja, ponude i konkretnu dodanu vrijednost poslovanju. Gotovo polovica ispitanika, njih 49,2 posto, očekuje veću dodanu vrijednost revizorskih usluga, 41,5 posto želi veću primjenu napredne analitike, alata i tehnologije, a 30,8 posto bolje razumijevanje poslovanja poduzeća. Svaki četvrti ispitanik smatra da bi revizori trebali pružati snažniju podršku u upravljanju rizicima, dok jednak udio očekuje veći fokus na otkrivanje prijevara i nepravilnosti.

Prema podacima koje je predstavio Horvat, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 189 revizorskih društava i 563 ovlaštena revizora, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2024. godinu. Pritom je 41 posto ovlaštenih revizora mlađe od 45 godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji oko 3500 obveznika zakonske revizije, dok su za 2025. godinu na javnu objavu predana ukupno 5262 revidirana financijska izvještaja, od kojih se 546 odnosi na konsolidirane izvještaje.

Obveza zakonske revizije, među ostalim, odnosi se na određena trgovačka društva koja ispunjavaju najmanje dva od tri propisana kriterija: ukupnu aktivu veću od 2,5 milijuna eura, neto prihod veći od pet milijuna eura ili prosječno najmanje 25 zaposlenih. Revizori pritom mogu izraziti pozitivno mišljenje, mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdržati od izražavanja mišljenja. Prema Zakonu o računovodstvu, ako se revizor suzdrži od izražavanja mišljenja, smatra se da poduzetnik nije ispunio obvezu zakonske revizije.

Uz tradicionalnu reviziju financijskih izvještaja, nova područja rada revizorske profesije otvaraju se i u neovisnoj provjeri izvještaja o održivosti. Nakon izmjena Zakona o računovodstvu iz lipnja 2026., obveza izvještavanja o održivosti u Hrvatskoj odnosi se na poduzetnike koji istodobno ostvaruju više od 450 milijuna eura neto prihoda i imaju prosječno više od tisuću zaposlenih tijekom prethodne poslovne godine, uz odgovarajuća pravila za matična društva grupa.