Kako su Trumpove carine uzdrmale trgovinu, ali nisu slomile Kinu

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću 2025. doveo je do turbulentne godine za svjetsku trgovinu, uzdrmavši tržišta obveznica i natjeravši uprave kompanija diljem svijeta da u žurbi prilagođavaju svoje opskrbne lance. Međutim, gotovo 12 mjeseci kasnije, globalni trgovinski sustav pokazao se otpornim, a golemi neravnoteže uzrokovane kineskim proizvodnim boomom i dalje su jasno vidljive, prenosi Financial Times.

Nakon što su Trumpove dramatične carine na tzv. 'dan oslobođenja' uzdrmale tržišta, američki predsjednik postupno je povlačio poteze unatrag, na kraju sklopivši kompromisne sporazume s Kinom te tzv. 'sporazume na salveti' s EU-om i zemljama poput Japana i Južne Koreje.

Unatoč tome, SAD je godinu završio s efektivnom carinskom stopom većom od 10 posto, najvišom od Drugog svjetskog rata. Amerikanci osjećaju posljedice. Iako je Trump pokušao prikazati carinsku politiku kao pobjedu za birače koja donosi 30 milijardi dolara prihoda mjesečno, predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell upozorio je u kolovozu da carine imaju jasan utjecaj na potrošačke cijene.

Na globalnoj razini, unatoč obećanjima da će carine uravnotežiti svjetsku trgovinu i vratiti američku prednost, ekonomska gravitacija pokazala se teško savladivom. Do studenoga je kineski trgovinski suficit premašio bilijun dolara, a američki uvoz iz zemalja jugoistočne Azije nastavio je rasti u 2025., iako su mnoge od njih i dalje bile pogođene carinama od 20 posto.

- Brojke odražavaju jednostavnu stvarnost: Europa i SAD ne mogu se troškovno natjecati s Kinom i jugoistočnom Azijom u proizvodnji - rekao je Mats Persson, voditelj makroekonomije i geostrategije u konzultantskoj kući EY.

Trump nikada nije skrivao planove da smanji američki trgovinski deficit uvođenjem carina glavnim trgovinskim partnerima SAD-a.

- Umjesto da oporezujemo vlastite građane kako bismo obogatili druge zemlje. Mi ćemo cariniti i oporezivati strane zemlje kako bismo obogatili naše građane - rekao Trump je u inauguracijskom govoru.

No financijska tržišta nisu očekivala da će ići tako daleko. Trumpova najava carina do 50 posto za niz zemalja 2. travnja, uključujući i udaljenu antarktičku postaju naseljenu samo pingvinima, izbrisala je 2,5 bilijuna dolara vrijednosti svjetskih burzi u jednom danu, ostavivši ulagače u šoku.

Pingvine na stranu, ekonomisti su ismijali metodologiju kojom su carine izračunate: američki deficit u robnoj razmjeni sa svakom zemljom uzet je kao pokazatelj navodnih nepoštenih praksi, a zatim podijeljen s vrijednošću uvoza iz te zemlje u SAD.

Međutim, kaos nije dugo trajao. Već nakon tjedan dana Trump je uzmaknuo i najavio 90-dnevnu pauzu, optuživši tržišta da su postala nervozna. Indeks S&P 500 skočio je 9,5 posto, dodavši 4,3 bilijuna dolara vrijednosti.

Činjenica da je Trump popustio navela je Roberta Armstronga iz Financial Timesa da skuje izraz 'Taco trade' — akronim za 'Trump Always Chickens Out' (Trump se uvijek povuče). Ideja se ukorijenila i tržišta su nastavila računati s tim da će Trump uvijek odstupiti kad se pojavi ozbiljna prijetnja trgovinskih potresa.

Najviše carine na američki uvoz od Drugog svjetskog rata

Ipak, tijekom godine Trump je postupno uspio nametnuti najviše carine na američki uvoz od Drugog svjetskog rata. Efektivna carinska stopa SAD-a, koja mjeri prihode od carina kao udio u vrijednosti uvoza, uglavnom je padala od Drugog svjetskog rata do globalne financijske krize, a 2008. iznosila je 1,3 posto.

Danas iznosi 14,4 posto, prema Yale Budget Labu, razinu posljednji put viđenu 1939., uoči rata, kada je američka trgovinska politika bila vođena protekcionističkim zakonom Smoot-Hawley. Ostaje otvoreno pitanje koliko su carine koštale Ameriku. Izračuni demokrata u Zajedničkom ekonomskom odboru Kongresa pokazali su da su carine prosječno američko kućanstvo stajale gotovo 1.200 dolara otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.

Trump, međutim, ostaje čvrsto uvjeren u prihodovni potencijal carina, unatoč upozorenjima kritičara da one samo podižu cijene za potrošače i troškove za proizvođače. Najavio je da želi iskoristiti prihode od carina za isplatu dividende američkim poreznim obveznicima.

- Ljudi koji su protiv carina su budale! - napisao je u studenom na društvenim mrežama, dodajući da će se dividenda od najmanje dvije tisuće dolara po osobi (ne uključujući bogate) isplatiti svima.

Za sada se brojke ne slažu. Analiza FT-a pokazuje da bi isplata dvije tisuće dolara odraslim Amerikancima koji zarađuju ispod 150 tisuća dolara koštala oko 500 milijardi dolara, što je znatno više od prihoda ostvarenih carinama. Unatoč obećanjima da će carine obogatiti Amerikance, Trump je u studenom bio prisiljen smanjiti namete na niz poljoprivrednih proizvoda zbog rastućeg nezadovoljstva zbog cijena hrane. Izuzete su ključne robe poput kave, kakaa, govedine i banana, kako bi se ispunilo obećanje da će 'Ameriku ponovno učiniti pristupačnom'.

Kina ne posustaje

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer opravdao je potez tvrdnjom da Trumpova politika već 'preoblikuje globalni trgovinski sustav na način koji je bolji za Ameriku', no makroekonomski podaci to ne potvrđuju. Unatoč efektivnoj carini od 40 posto na kineski uvoz, kineski robni suficit nastavio je rasti i u studenom 2025. prvi put premašio bilijun dolara. Ogroman jaz između kineskog uvoza i izvoza dodatno se povećao, iako je kineski izvoz u SAD pao 40 posto na godišnjoj razini u trećem tromjesečju 2025.

Viškovi u industrijskim proizvodima: kemikalijama, automobilima, čeliku, solarnim panelima i strojevima, potaknuli su rast kineskog izvoza u Aziju, Europu i Zaljev. Trump nije bio jedini koji je izazvao Kinu. EU je najavila planove za udvostručenje carina na čelik, a francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o 'nepodnošljivim' neravnotežama tijekom posjeta Pekingu u prosincu.

Stručnjaci navode da su preusmjeravanje kineske robe preko jugoistočne Azije, snižavanje cijena i rast izvoza tehnoloških komponenti omogućili kineskom proizvodnom stroju da nastavi punom snagom. Jugoistočna Azija također je nadmašila očekivanja. Vijetnam, kojem je Trump prijetio carinom od 46 posto, zabilježio je rekordni trgovinski suficit sa SAD-om od 121,6 mlrd dolara u prvih 11 mjeseci 2025.

Maria Demertzis iz think-tanka Conference Board kaže da su kombinacija preusmjeravanja izvoza i snižavanja cijena omogućili Kini da održi visoke izvozne količine. To se vidi i u izvozu kineskih električnih vozila u EU, koji je porastao po količini, ali ne i po vrijednosti. Dugotrajniji učinak Trumpove politike mogao bi se vidjeti na američkoj valuti. Njegov povratak u Bijelu kuću izazvao je pad dolara, koji se produbio nakon travanjskih carina. U prvoj polovici 2025. dolar je oslabio 10,7 posto prema košarici valuta trgovinskih partnera.

Iako se dolar djelomično oporavio krajem godine, očekuje se da će 2025. završiti oko 9 posto ispod razine prije izbora. Dio pada posljedica je smanjenja kamatnih stopa, no Trumpova vanjska i trgovinska politika također su narušile ulogu dolara u globalnom financijskom sustavu. Središnje banke smanjile su udjele američkih obveznica i povećale kupnju zlata zbog geopolitičkih rizika. Dolar bi se mogao oporaviti 2026., potaknut razvojem umjetne inteligencije i snažnim američkim gospodarstvom. Ipak, udarac njegovoj globalnoj dominaciji vjerojatno će potrajati.

-Trumpove politike ostavile su upitnik nad dolarom i njegovom budućom izvedbom ako tržišta ponovno budu testirana - zaključuje Chris Turner iz ING-a.