Lagarde odlazi ranije: Tko preuzima banku koja kroji kamate?

Počela je utrka za nasljednika Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke (ESB). Države europodručja imaju rok do petka, 6. studenoga, za predlaganje kandidata, a ministri financija razmotrit će pristigle nominacije na sastanku Euroskupine 9. studenoga, prenosi Euronews.

Postupak izbora pokrenut je nakon što je Lagarde prošloga četvrtka obavijestila predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu da će dužnost napustiti 7. veljače 2027., gotovo devet mjeseci prije isteka osmogodišnjeg mandata.

Predsjednik Euroskupine, grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis, pozvao je članice da do petka dostave nominacije. Njihovo razmatranje među ministrima financija prvi je korak prema dogovoru o osobi koja će preuzeti jednu od najutjecajnijih ekonomskih dužnosti u Europi.

Za preporuku kandidata potrebna je potpora najmanje 16 od 21 države europodručja, koje zajedno predstavljaju najmanje 65 posto njegova stanovništva. Konačnu odluku donosi Europsko vijeće, odnosno čelnici država i vlada, nakon što mišljenja daju Europski parlament i Upravno vijeće ESB-a.

Zašto Lagarde odlazi ranije

Lagarde je svoj prijevremeni odlazak obrazložila željom da slobodnije govori o temama koje nadilaze monetarnu politiku. Na konferenciji za novinare u Frankfurtu rekla je da više ne smatra kako može ostati neutralna.

- Zanima me istina, a vidim da se ona vrlo često narušava i iskrivljuje - poručila je.

Ipak, nije htjela odgovoriti hoće li podržati nekog od kandidata na francuskim predsjedničkim izborima u travnju 2027.

Njezin se mogući raniji odlazak tijekom godine povezivao upravo s tim izborima. Izbor nasljednika prije francuskoga glasanja omogućio bi predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu da utječu na imenovanje dok ankete pokazuju potporu krajnjoj desnici.

Lagarde je obećala potpuni kontinuitet rada ESB-a, koji je opisala kao čvrstu i stabilnu instituciju. Do odlaska će predsjedati još dvama sastancima o kamatnim stopama, u prosincu i veljači. Na sjednici održanoj na dan objave njezina odlaska ESB je zadržao kamatnu stopu na novčani depozit na 2,5 posto.

Španjolac i Nizozemac glavni favoriti

U utrci se zasad izdvajaju dvojica kandidata koji su javnu potporu svojih vlada dobili još u rujnu, nekoliko tjedana prije objave odlaska Lagarde.

Prvi je Pablo Hernández de Cos, glavni direktor Banke za međunarodne namire (BIS), institucije koju se često naziva središnjom bankom središnjih banaka. Od 2018. do 2024. bio je guverner španjolske središnje banke.

Španjolski premijer Pedro Sánchez podržao ga je u intervjuu Bloombergu 23. rujna, potvrdivši tako prvu španjolsku kandidaturu za čelno mjesto u ESB-u. Potporu mu je u listopadu, uoči prijevremenih parlamentarnih izbora koji se održavaju ovoga mjeseca, dao i čelnik oporbe Alberto Núñez Feijóo.

Drugi je Klaas Knot, koji je nizozemsku središnju banku vodio 14 godina, do 2025. Nizozemski premijer Rob Jetten izjavio je za Bloomberg, dan nakon Sánchezove podrške španjolskom kandidatu, da bi Knot mnogim državama bio idealan izbor. I tržišta predviđanja upućuju na utrku te dvojice kandidata.

U utorak ujutro sudionici na platformi Kalshi davali su Hernándezu de Cosu 34 posto izgleda za izbor, a Knotu 31 posto. Na Polymarketu je prednost španjolskog kandidata bila veća: 41 prema 30 posto.

Treće mjesto na objema platformama zauzimao je bivši guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau, koji je dužnost napustio u veljači. Kalshi mu je davao pet posto izgleda, a Polymarket 13 posto. Te procjene ipak treba promatrati uz podatak da je na svakom od tih tržišta uloženo tek nekoliko tisuća dolara.

Među mogućim kandidatima ranije se spominjao i predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Nijemac dosad nikada nije bio na čelu ESB-a.

Pregovara se o trima mjestima u vrhu banke

Izbor predsjednika samo je dio predstojećih pregovora. Isabel Schnabel, njemačka članica Izvršnog odbora zadužena za tržišne operacije ESB-a, 3. siječnja odlazi u Međunarodni monetarni fond, a mandat irskom glavnom ekonomistu Philipu Laneu istječe krajem svibnja 2027.

U samo pet mjeseci promijenit će se, dakle, polovica šesteročlanog Izvršnog odbora. Zbog toga se očekuje da će države o raspodjeli tih triju mjesta pregovarati u paketu. Francuska bi se mogla usmjeriti na mjesto glavnog ekonomista, umjesto da traži treći francuski predsjednički mandat na čelu ESB-a. Španjolska pak želi ponovno dobiti mjesto u Izvršnom odboru nakon što je ove godine ostala bez potpredsjedničke dužnosti.