BIS upozorava: AI investicijski boom mogao bi završiti recesijom

Pomama za gradnjom kanala 1830-ih, britanski željeznički balon 1840-ih, dot-com slom 2000. godine. Svaka od ovih epizoda započela je stvarnim tehnološkim napretkom koji je privukao više kapitala nego što je komercijalni povrat u tom trenutku mogao opravdati, i svaka je završila recesijom.

Banka za međunarodne poravnanja (BIS), institucija sa sjedištem u Baselu koja koordinira rad svjetskih središnjih banaka i služi kao najautoritativniji regulatorni nadzornik globalnog financijskog sustava, vidi trenutačni val ulaganja u umjetnu inteligenciju težak bilijun dolara upravo u tom povijesnom kontekstu. I pritom nije nimalo suptilna u usporedbama.

- Opseg i tempo trenutačnog buma ulaganja u AI, praćeni očekivanjima velikih pomaka u produktivnosti, nalikuju ovim povijesnim presedanima. Te su epizode završile neizbježnim preokretom u investicijama, što je izazvalo recesije na razini cijelog gospodarstva - navodi BIS u svom Godišnjem ekonomskom izvješću za 2026. godinu.

Oklada koja nadilazi bilance

Pet najvećih tehnoloških divova (tzv. hyperscalers) na putu su da zajedno potroše više od bilijun dolara na kapitalne izdatke povezane s AI-jem. BIS upozorava da taj iznos već sada nadmašuje njihovu dobit i slobodni novčani tok, zbog čega su neki prisiljeni izdavati dug kako bi pokrili jaz.

Zabrinutost BIS-a ne proizlazi iz teze da je AI prijevara. Tehnologija je stvarna, a izvješće priznaje da mikro-studije dosljedno pokazuju povećanje produktivnosti od 20 do 50 posto u pogledu uštede vremena. Problem je u tome što svi ključni igrači na tržištu povlače isti masovni potez istovremeno, vođeni logikom da će tek nekolicina njih na kraju dominirati tržištem. Ta premisa, upozorava BIS, recept je za kolektivnu preveliku izloženost.

Korištenjem modela teorije igara, ekonomisti BIS-a utvrdili su da s rastom konkurentskog pritiska koji gura kapitalne izdatke prema gore, neto ekonomski višak za cijeli sektor, ukupni povrat minus troškovi ulaganja pada, a u nepovoljnim scenarijima može postati i negativan. Podbace li prinosi, to bi moglo izazvati naglo povlačenje financiranja i pretvoriti investicijski bum u dugotrajni slom.

Skriveno umrežavanje

Ono što potencijalni slom AI sektora čini posebno opasnim nije samo magnituda potrošnje, već način na koji se ona financira. Tehnološki divovi, proizvođači čipova i AI laboratoriji povezani su kroz ono što izvješće naziva 'složenom mrežom privatnih aranžmana'.

Najuočljiviji je trend kružnog financiranja. Naime, tehnološki divovi preuzimaju vlasničke udjele u AI laboratorijima, koji se zauzvrat obvezuju na višegodišnju kupnju čipova ili računalne snage u oblaku od tih istih divova. Data centri se prepuštaju vanjskim izvođačima koji zatim te objekte daju u dugoročni najam tehnološkim tvrtkama uz ugovore s ugrađenim izlaznim klauzulama. Uvjeti takvih ugovora obično su netransparentni, uz rizik da se ista imovina zalaže više puta.

Ako tehnološki divovi uspore ili zaustave kapitalne izdatke, cijeli opskrbni lanac, od građevinskih izvođača infrastrukture i proizvođača čipova do AI laboratorija i fondova privatnog duga, suočit će se s trenutačnim padom prihoda. Građevinske i inženjerske tvrtke na kraju tog lanca posebno su ranjive zbog slabijih bilanci koje nemaju amortizere za nagli zaokret na tržištu.

Korekcija bi se mogla odviti znatno brže nego u prijašnjim bankarskim krizama jer velik dio financiranja ide kroz hedge fondove i mehanizme privatnog kredita (private credit) koji su izvan dosega stroge regulacije. Fondovi izravnog kreditiranja četverostruko su povećali plasmane u AI i IT sektor u posljednjih pet godina, pa oni sada čine oko 15 posto njihovih portfelja. Znakovi stresa već su vidljivi kroz pojačane zahtjeve ulagača za povlačenjem novca u određenim fondovima, navode iz BIS-a.

Dodaju kako financijske posljedice ne bi ostale izolirane unutar Silicijske doline. Američke dionice danas čine oko 64 posto MSCI Global indeksa, a izloženost kućanstava dionicama više se nego udvostručila u odnosu na njihove prihode od 2010. godine.

- Oštra korekcija vrijednosti AI dionica stoga bi imala znatno snažniji negativni efekt na osobnu potrošnju nego u ranijim krizama, a zbog globalnog otiska američkog tržišta, destrukcija kapitala prelila bi se na međunarodnu razinu – dodaju.

Efekt Hormuškog tjesnaca

Rizik od napuhavanja AI balona ne događa se u izoliranom vakuumu. Izvješće BIS-a dokumentira i drugi veliki šok koji je pogodio globalnu ekonomiju početkom 2026. godine: zatvaranje Hormuškog tjesnaca nakon izbijanja sukoba u Iranu krajem veljače. Time je s globalnog tržišta uklonjeno više od 10 milijuna barela sirove nafte dnevno, što je veći poremećaj od naftnog embarga 1973. ili iranske revolucije 1979. godine.

Cijene nafte skočile su za 67 posto u roku od dva tjedna, dosegnuvši vrhunac od 120 dolara po barelu. Cijene gnojiva i plastike skočile su za 50 posto, a globalna je inflacija ubrzala.

- Energetski šok i AI rizici isprepliću se na opasan način. Financijska tržišta i dalje ostaju optimistična na pretpostavci da je prekid u Hormuzu privremen i da će se AI bum nastaviti. Međutim, ako inflacija postane tvrdokornija, a središnje banke budu prisiljene podizati kamatne stope kako bi obuzdale troškove energije, upravo bi to zaoštravanje monetarne politike moglo probušiti dužnički balon izgrađen oko umjetne inteligencije – kažu iz Banke za međunarodne poravnanja.

U konačnici, BIS izbjegava izravno nazvati investicijski val u umjetnoj inteligenciji mjehurom. Umjesto toga preporučuje 'robusnost', pojam koji pažljivo i učestalo koristi kako bi opisao ono što želi da kreatori politika izgrade, nadilazeći krhku 'otpornost' koju je globalno gospodarstvo dosad pokazivalo.

To podrazumijeva da središnje banke ostanu oprezne u pogledu inflacije čak i kad je to politički neugodno, da vlade obnove fiskalni prostor umjesto da posežu za poticajima te da regulatori prošire bonitetne standarde na nebankovne financijske institucije koje se sada nalaze u središtu financiranja umjetne inteligencije.