Globalni rizici WEF-a: Hrvatskoj prijeti pucanje nekretninskog balona

Prema izvješću Global Risks Report 2026, predstavljenom na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) održanom u Davosu, više od polovice od 1300 ispitanih stručnjaka iz poslovnog, javnog i akademskog sektora očekuje da će sljedeće dvije godine u svijetu biti obilježene ozbiljnim poremećajima, dok se u desetogodišnjoj perspektivi ta procjena dodatno pogoršava. Što se Hrvatske tiče, istraživanjem provedenim među poslovnim liderima utvrđeno je da su najveći rizici u narednom razdoblju inflacija, nedostatak radne snage, gospodarsko usporavanje, pucanje nekretninskog balona te dezinformacije i manipulacija informacijama.

Ovo izvješće koje analizira najznačajnije, međusobno povezane globalne rizike u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju producirao je sam WEF, u tradicionalnom partnerstvu s Marsh i Zurich Insurance grupacijom koja je i član njegovog Savjetodavnog odbora za globalne rizike.

Svijet ulazi u razdoblje povećane nestabilnosti

Glavna poruka izvješća je da se globalno okruženje sve brže fragmentira, te da se države okreću vlastitim interesima, dok međunarodna suradnja slabi. U takvom okružju rizici više ne dolaze pojedinačno, već jedan problem često potiče ili pogoršava drugi, a gospodarstvo, trgovina i tehnologija sve se češće koriste kao alati političkog pritiska. Za poduzeća to znači da upravljanje rizicima više ne može biti ograničeno samo na financije ili tržište, već je potrebno razumjeti širi kontekst i graditi otpornost poslovanja u okruženju koje je trajno nestabilnije nego prije.

„Kratkoročno najveću prijetnju globalnom gospodarstvu predstavljaju geoekonomski sukobi. Riječ je o trgovinskim ratovima, sankcijama, ograničavanju ulaganja i prekidima u lancima opskrbe. Upravo su to rizici koji se najbrže prelijevaju na poslovanje poduzeća, osobito u otvorenim i izvozno orijentiranim gospodarstvima.“, istaknula je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica uprave Marsh Hrvatska.

Nejednakost je najpovezaniji globalni rizik

Uz geoekonomske napetosti, među najvažnije kratkoročne rizike ubrajaju se i oružani sukobi između država, ekstremni vremenski događaji, društvena polarizacija te širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Zajednički nazivnik svih tih prijetnji jest povećana nepredvidivost, što znatno otežava planiranje i donošenje poslovnih odluka.

Izvješće posebno ističe nejednakost kao ključni problem današnjice. Drugu godinu zaredom ona je označena kao najpovezaniji globalni rizik, što znači da rijetko djeluje sama, nego potiče niz drugih problema.

„Kada gospodarski rast nije ravnomjerno raspodijeljen i kada se produbljuju socijalne razlike, raste nepovjerenje u institucije, jača društvena i politička polarizacija, a građani postaju podložniji dezinformacijama. U takvom okruženju vlade teže provode reforme, a dugoročne politike, poput onih vezanih uz klimatske promjene ili obrazovanje, često se odgađaju.“, pojasnila je Horvat Martinović.

Dodala je da za poslovni sektor to znači nestabilnije tržište, češće promjene pravila igre i slabiju kupovnu moć srednje klase.

Ubrzan tehnološki razvoj dodatno komplicira situaciju. Dezinformacije i lažne vijesti već su se probile među ključne kratkoročne prijetnje, dok se dugoročno očekuje rast rizika povezanih s umjetnom inteligencijom i drugim naprednim tehnologijama. Posebna se zabrinutost odnosi na njihove teško predvidive učinke na tržište rada, povjerenje u institucije i društvenu koheziju.

S druge strane, okolišni rizici, iako ostaju među najvećim prijetnjama u desetogodišnjoj perspektivi, trenutačno dobivaju manje pažnje. Ekstremni vremenski događaji i zagađenje i dalje su među deset najvažnijih kratkoročnih rizika, ali su u percepciji stručnjaka pali u odnosu na neposredne ekonomske i sigurnosne izazove.

EU pod pritiskom trgovine, duga i globalnih napetosti

Za Europsku uniju (EU) ovi trendovi imaju posebnu težinu. Ovisnost o međunarodnoj trgovini, uvozu energije i stabilnim lancima opskrbe čini je osjetljivom na globalne poremećaje. Rat u Ukrajini, energetska tranzicija i rastući protekcionizam dodatno su naglasili te ranjivosti.

Istodobno, EU se suočava s inflacijskim pritiscima, visokim razinama zaduženosti i rastućim društvenim napetostima, dijelom potaknutima dezinformacijama. Slabljenje suradnje među državama članicama povećava rizik od sporijih i neusklađenih odgovora na krize, što izravno utječe na poslovno okruženje.

Hrvatska dijeli te izazove, ali uz vlastite specifičnosti. Prema procjenama domaćih poslovnih lidera, najveći rizici u sljedećem razdoblju su inflacija i rast troškova, nedostatak radne snage, moguće gospodarsko usporavanje, rizik precijenjene imovine, osobito nekretnina, te širenje dezinformacija.

Prema WEF Global Risks Report 2026, inflacija je identificirana kao najveći pojedinačni rizik za Hrvatsku, rangirana na prvom mjestu u nacionalnom profilu rizika, što potvrđuje da se globalni geopolitički i geoekonomski poremećaji u hrvatskom kontekstu najizravnije očituju kroz rast troškova života.

„Za hrvatske tvrtke to znači poslovanje u okruženju u kojem su troškovi teško predvidivi, radnika je sve teže pronaći, a globalni poremećaji brzo se prelijevaju na domaće tržište. Klasični pristupi upravljanju rizicima više nisu dovoljni. Razumijevanje šireg društvenog, političkog i tehnološkog konteksta postaje jednako važno kao i praćenje financijskih pokazatelja.“, zaključuje Horvat Martinović dodajući da otpornost i prilagodljivost postaju ključne poslovne prednosti.

Manipulacije informacijama pojačavaju sve rizike

Inflacija pritom djeluje kao multiplikator ostalih rizika, jer izravno pogađa životni standard i povećava društveno nezadovoljstvo, dok strukturna ograničenja tržišta rada dugoročno ograničavaju produktivnost i stvaraju temelj za gospodarsko usporavanje uslijed ekonomskih poremećaja. Nesigurnost u ovom segmentu je potaknuta duljim razdobljem rasta cijena imovine te osjetljivošću financijskog sustava na promjene kamatnih stopa i potencijalnim prelijevanjem na realno gospodarstvo. Identificiranje dezinformacija i manipulacije informacijama kao rizika pokazuje da tehnološki razvoj može dovesti do slabljenja povjerenja u institucije, polarizacije društva te otežanog kriznog upravljanja. Sve to pojačava sve ostale rizike.

Tvrtka Marsh, jedan od sukreatora ovog izvješća, ovu će temu detaljno obrađivati u sklopu Adria Risk Foruma koji će se održati na proljeće u Sloveniji.