Prazan svaki četvrti stan u centru Zagreba i na Peščenici

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine, u Gradu Zagrebu bilo je 84.617 praznih stanova. Kada se taj podatak izrazi u postotku, ispada da je 22 posto stanova za stalno stanovanje (ne uključujući stanove u kojima se obavlja samo djelatnost i stanove koji se koriste povremeno) bilo nenastanjeno. Drugim riječima, svaki peti stan u Zagrebu bio je prazan, otkriva to Jure Taraš, magistar geografije, u objavi na portalu Geozofija.

Državni zavod za statistiku nenastanjene, odnosno prazne stanove definira kao stanove koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. To mogu biti, primjerice, neuseljen stan u novoj zgradi u kojoj je dopušteno useljenje, stan koji se tek treba iznajmiti ili prodati, stan privremeno prazan zbog preseljenja ili izvođenja građevinskih radova (rekonstrukcije, popravaka), kao i stanovi koji su prazni iz drugih razloga.

Podaci o potrošnji struje potvrđuju trend

Nešto noviji podataci Hrvatske elektroprivrede (HEP-a) iz 2024. godine pokazuju kako je u Gradu Zagrebu 47.409 nenastanjenih stanova, odnosno stanova s godišnjom potrošnjom električne energije manjom od 500 kWh. Slične brojke bile su i godinu ranije, kada je HEP Lideru dostavio podatke prema kojima je 47.567 stambenih jedinica imalo takvu potrošnju energije. 

Prema istom kriteriju HEP-a 2020. godine praznih stanova bilo je 81.795, što se približno poklapa i s podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine. No, treba uzeti u obzir da je 2020. godine krenula Covid kriza te da je Zagreb zadesio potres, zbog čega su mnogi stanovi bili napušteni. Osim toga, tijekom 2021. i 2022. godine u HEP-u je došlo do promjene metodologije, zbog čega raniji podaci nisu u potpunosti usporedivi.

Neovisno o tim metodološkim razlikama, ukupni broj praznih stanova u Gradu Zagrebu i dalje je iznimno visok te nastavlja vršiti pritisak na rast cijena stambenih nekretnina i smanjenje njihove priuštivosti. To osobito otežava pristup stambenom tržištu mladim obiteljima te osobama s prosječnim ili nižim primanjima.

U centru grada gotovo 10 tisuća praznih stanova

Kada se analizira udio praznih stanova za stalno stanovanje po gradskim četvrtima prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći udio praznih stanova imale su gradske četvrti Donji grad (29 posto), Gornji grad (26 posto) te Peščenica - Žitnjak (26 posto), gdje je svaki četvrti stan bio prazan.

Veliki udio praznih stanova u centru posljedica je potresa, velikog broja naslijeđenih stanova koji su prazni, ali i procesa suburbanizacije koji podrazumijeva proces migracije stanovništva iz središta grada u naselja na rubu grada.

U većem dijelu grada udio praznih stanova kretao se između 20 i 25 posto, dok nešto manje udjele praznih stanova (između 15 i 20 posto) imaju gradske četvrti na rubu grada poput Brezovice (16 posto), Podsuseda (18 posto) i Sesveta (19 posto).

Zbrojeno, u gradskim četvrtima Gornji grad i Donji grad, 9960 stanova bilo je prazno, a u četvrtima Trešnjevka - sjever i Trešnjevka - jug bilo je 14.855 praznih stanova. U većini gradskih četvrti broj praznih stanova premašuje tri tisuće, dok ih je pojedinim četvrtima i više od pet tisuća.

Najmanje praznih stanova imale su četvrti Brezovica, Podsljeme i Donja Dubrava.

Potres i iseljavanje učinili svoje

Kada se analizira promjena broja praznih stanova između 2011. i 2021. godine zamjetno je povećanje od 15 posto na razini Grada Zagreba, a dio tog povećanja može se pripisati posljedicama iseljavanja stanovništva kao i potresu iz 2020. godine.

Smanjenje broja praznih stanova bilježe jedino četvrti Maksimir (-2 posto), Donja Dubrava (-14 posto) i Sesvete (-15 posto). Blago povećanje broja praznih stanova bilježe četvrti Podsused (3 posto), Trešnjevka - sjever (3 posto) i Gornji grad - Medveščak (6 posto), ostale četvrti bilježe povećanje između 10 i 30 posto.

Iznimka su gradske četvrti Brezovica (47 posto), Novi Zagreb - istok (35 posto), Peščenica - Žitnjak (39 posto) i Gornja Dubrava (67 posto), gdje povećanje prelazi 30 posto.