Rasprodaja srušila Nasdaq i Crobex, dolar ojačao

Snažna rasprodaja tehnoloških dionica nakon pobjede demokrata na američkim međuizborima obilježila je protekli tjedan na svjetskim burzama, spustivši Nasdaq za 3,4 posto, dok je na Zagrebačkoj burzi Crobex izgubio 2,51 posto i pao drugi tjedan zaredom.

Ulagače je zabrinula mogućnost ograničavanja izgradnje infrastrukture za umjetnu inteligenciju, a istodobno je dolar ojačao zahvaljujući boljim od očekivanja podacima o zaposlenosti u SAD-u i očekivanjima daljnjeg podizanja kamata. Cijene nafte oštro su pale zbog nade u smirivanje sukoba na Bliskom istoku.

Na Wall Streetu Dow Jones prošloga je tjedna pao 0,9 posto, na 51.285 bodova, S&P 500 potonuo je 2,7 posto, na 7.376 bodova, a Nasdaq 3,4 posto, na 24.579 bodova. Nasdaqu je to bio četvrti uzastopni tjedni pad.

 

Indeksi su se ponešto oporavili u petak, nakon oštre rasprodaje dan ranije. Nasdaq je u četvrtak potonuo 5,5 posto i ušao u područje korekcije, koje označava pad veći od 10 posto u odnosu na prethodni vrhunac. S&P 500 toga je dana izgubio 4,4 posto, a Dow Jones 3,4 posto.

 

Dionice iz skupine „veličanstvenih sedam” samo su u četvrtak izgubile ukupno 1.000 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Iza rasprodaje stoji zabrinutost ulagača zbog mogućeg usporavanja izgradnje podatkovnih centara nakon što su demokrati osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa te neka ključna guvernerska mjesta, među ostalim u Teksasu, važnom središtu izgradnje podatkovnih centara.

 

– Razmjeri pada cijena dionica kod nekih od najvećih tržišnih imena doista su upečatljivi. No, to također ukazuje na rizik koncentracije kapitala, koji se nagomilao na američkim tržištima dionica. Budući da relativno mali broj dionica tehnoloških tvrtki i proizvođača poluvodiča danas nosi veliku težinu, slabost tih dionica brzo dovodi do znatnih padova Nasdaqa i S&P-a 500 – naveo je Stuart Clark, upravitelj portfelja u tvrtki Quilter.

 

Unatoč korekciji, glavni indeksi na Wall Streetu i dalje su u plusu od početka godine, pri čemu je S&P 500 ostvario rast od gotovo osam posto.

Istaknuti demokrati nakon izborne pobjede pozvali su na ograničavanje izgradnje podatkovnih centara. Novoizabrana guvernerka Teksasa Gina Hinojosa rekla je za CNN da će donijeti zakone radi zaštite stanovnika te da se „s trenutnim aktivnostima vezanim uz podatkovne centre mora stati sve dok te zaštitne mjere ne budu na snazi”.

 

Prema procjeni analitičara UBS-a, potencijalni zastoji u izgradnji mogli bi ugroziti oko 30 posto planiranog povećanja kapaciteta podatkovnih centara u SAD-u tijekom 2028. godine. To predstavlja prijetnju industriji čiji rast ovisi o brzoj izgradnji novih postrojenja, a politička neizvjesnost dodatno opterećuje sektor umjetne inteligencije, već suočen sa zabrinutošću ulagača zbog povrata na golema ulaganja u tu tehnologiju.

 

Uz tehnološke, među najvećim gubitnicima bile su i energetske dionice. Cijena nafte Brent prošloga je tjedna potonula 16 posto, na 98,32 dolara za barel, a američke nafte WTI 13 posto, na 90,83 dolara.

 

Pad je potaknula nada ulagača u postizanje rješenja na Bliskom istoku te očekivanje da bi demokrati nakon izborne pobjede mogli pojačati pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat s Iranom.

 

Europske burze zabilježile su znatno blaže oscilacije nego Wall Street, dijelom zbog manjeg udjela tehnoloških dionica u njihovim vodećim indeksima. Londonski FTSE spustio se 0,51 posto, na 10.673 boda, frankfurtski DAX stagnirao je na 25.820 bodova, a pariški CAC ojačao 2,1 posto, na 8.139 bodova.

Korekcija na globalnim tržištima odrazila se i na Zagrebačku burzu. Crobex je prošloga tjedna potonuo 2,51 posto, na 4.358 bodova, a Crobex10 za 2,57 posto, na 2.853 boda. Oba su indeksa pala drugi tjedan zaredom, snažnije nego u prethodnom tjednu.

 

Većina sektorskih indeksa također je završila u minusu. Najviše je izgubio Crobextransport, 4,57 posto, dok je jedini dobitnik bio Crobexkonstrukt, s rastom od 4,49 posto.

 

Redovni promet dionicama iznosio je 21,5 milijuna eura, odnosno 4,3 milijuna više nego tjedan ranije. Uz to, u blok-trgovanju dionicom Končara ostvaren je promet od gotovo 1,5 milijuna eura.

 

Končar je dominirao i redovnim trgovanjem, s prometom od 11,8 milijuna eura, uz pad cijene od 2,65 posto, na 1.100 eura. Slijedila je redovna dionica Končara D&ST, kojom je ostvareno 1,84 milijuna eura prometa, a cijena joj je pala 0,86 posto, na 4.600 eura.

 

Dionicom Dalekovoda trgovalo se za 1,14 milijuna eura, uz pad cijene od 5,06 posto, na 15 eura. Milijunski promet ostvaren je i dionicom AD Plastika, koja je pojeftinila 4,05 posto, na 21,3 eura.

 

Najveći pad zabilježila je dionica Luke Rijeka, 12 posto, na 11 eura. Među likvidnijim izdanjima izdvojile su se i redovna dionica Adrisa, s padom od 7,9 posto, na 175 eura, te dionica HPB-a, koja je izgubila sedam posto.

 

Nasuprot tome, najveće dobitnice bile su dvije građevinske kompanije. Dionica Tehnike skočila je 58,8 posto, na 50,5 eura, a Ingre 19,05 posto, na 2,5 eura.

 

Ukupno se trgovalo s 56 dionica, pri čemu je cijena njih 15 porasla, 33 pala, a osam ostalo nepromijenjeno.

Među važnijim domaćim korporativnim vijestima izdvojile su se odluke i najave povezane s povlačenjem dionica s burze.

 

Dioničari Agram banke na izvanrednoj glavnoj skupštini u ponedjeljak odlučili su o povlačenju 1,94 milijuna redovnih dionica banke sa Zagrebačke burze.

 

Uprava Croatia Airlinesa u petak je objavila poziv za glavnu skupštinu 7. prosinca, na kojoj će dioničari odlučivati o povlačenju 9,9 milijuna dionica nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika. Kompanija će dioničarima koji glasuju protiv te odluke otkupiti dionice uz pravičnu naknadu, najkasnije u roku od tri mjeseca od upisa odluke u sudski registar.

 

Prijedlog se obrazlaže vrlo niskom razinom trgovanja, neznatnim brojem transakcija i niskim prometom tijekom duljeg razdoblja te ograničenim interesom ulagatelja.

 

„S obzirom na zanemariv opseg trgovanja, uvrštenje dionica na uređeno tržište ne ostvaruje svoju svrhu. Uvažavajući postojeće okolnosti u kojima posluje društvo, predloženo je donošenje takve odluke”, navodi se u pozivu.

Za razliku od dioničkih indeksa, dolar je tjedan završio rastom. Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,3 posto, na 102,28 bodova. Ključan je bio njegov skok u petak od 0,6 posto, najveći dnevni postotni rast u posljednjih sedam tjedana.

 

Poticaj je stigao iz izvješća o zaposlenosti u SAD-u, prema kojem je u listopadu otvoreno 165.000 novih radnih mjesta, znatno više od 59.000, koliko su očekivali ekonomisti. Stopa nezaposlenosti spustila se s rujanskih 4,2 na 4,1 posto.

 

Analitičari smatraju da ti podaci Fedu daju prostor za nastavak podizanja kamatnih stopa. Prema CME FedWatchu, tržište nakon objave izvješća ponovno procjenjuje vjerojatnost prosinačkog povećanja kamata za četvrtinu postotnog boda na visokih 80 posto.

 

Predsjednik njujorškog Feda John Williams izjavio je u petak da je američki gospodarski rast ostao iznimno otporan unatoč nizu uzastopnih šokova, ali je upozorio da je inflacija previsoka i da ju je nužno vratiti na dva posto.

 

Dolar je prema euru prošloga tjedna ojačao 0,15 posto, pa je euro skliznuo na 1,1143 dolara, zabilježivši treći uzastopni tjedni pad. Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, za 0,57 posto, na 158,45 jena.

 

Potporu je imala i prije objave podataka o zaposlenosti, zahvaljujući potražnji za sigurnim utočištem tijekom globalne rasprodaje dionica povezanih s umjetnom inteligencijom.

 

– Riječ je o staroj dilemi: kreće li se dolar u određenom trenutku više pod utjecajem statusa „sigurnog utočišta” ili pod utjecajem razlike u kamatnim stopama? Ponekad prevladava jedan, a ponekad drugi čimbenik; oni mogu biti u potpunoj suprotnosti jedan s drugim, što zapravo i nije racionalno.

 

Sada kada se situacija pomalo smiruje, a tržište prihvaća „novu normalnost” za iduće dvije godine, rekao bih da bi korelacije u budućnosti trebale postati nešto racionalnije – izjavio je Eugene Epstein, voditelj trgovanja u Moneycorpu.