Plin trostruko skuplji od početka godine, hrvatske zalihe iznad prosjeka

Pad cijene plina na europskom tržištu donio je predah, ali europska skladišta u sezonu grijanja ulaze osjetno slabije popunjena nego što je uobičajeno. Hrvatska je po popunjenosti skladišta iznad prosjeka Europske unije, dok Hrvatska udruga poslodavaca u publikaciji Fokus tjedna upozorava da neizvjesnost oko opskrbe i vremenskih prilika održava rizik ponovnog poskupljenja.

Prema HUP-ovoj analizi, cijena europskog plina na referentnom čvorištu TTF od kraja listopada pala je 13,8 posto i kreće se oko 90 eura po megavatsatu. Unatoč padu, i dalje je 3,1 puta viša nego na početku godine. Nakon što je krajem listopada prvi put od 2022. premašila 100 eura po megavatsatu, cijena se spustila zbog naznaka napretka u američko-iranskim pregovorima.

Dogovor, međutim, ostaje neizvjestan. Kako navode u HUP-u, napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu održavaju rizike za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom, čije su globalne isporuke zbog sukoba smanjene za gotovo petinu.

– Kratkoročno očekujemo izraženu volatilnost i rizik ponovnog rasta cijene ako pregovori zastanu ili hladnije vrijeme ubrza pražnjenje skladišta – navodi HUP u Fokusu tjedna.

Niske europske zalihe 

HUP u svojoj analizi upozorava i na niske europske zalihe: skladišta su popunjena oko 74 posto, u usporedbi s petogodišnjim prosjekom od oko 90 posto, dok su njemačka skladišta ispod 61 posto. Zahlađenje i slabija proizvodnja energije iz vjetra i sunca ubrzavaju pražnjenje skladišta, uz dodatni pritisak zastoja u norveškim isporukama, ističu u udruzi.

Prema zadnjim raspoloživim podacima baze europskog udruženja operatora plinske infrastrukture Gas Infrastructure Europe (GIE) AGSI+, koje prenosi energetska analitička platforma Voltstack, popunjenost skladišta u EU-u iznosila je 73,8 posto, oko 16 postotnih bodova ispod petogodišnjeg prosjeka od 89,8 posto.

Hrvatska je s popunjenošću od 80,8 posto bila sedam postotnih bodova iznad europskog prosjeka, na istoj razini kao Španjolska. Među 18 članica obuhvaćenih pregledom osam je imalo veću popunjenost, pa Hrvatska dijeli deveto mjesto.

Hrvatska iznad europskog prosjeka

Najviše zaliha u odnosu na skladišni kapacitet imala je Poljska, s popunjenošću od 98,8 posto. Slijedili su Portugal s 95,5 posto, Danska s 90,8 posto i Švedska s 90,5 posto. Među velikim europskim tržištima izdvajala se Italija s 90,1 posto, dok su rumunjska skladišta bila popunjena 87,9 posto, francuska 84 posto, a bugarska 81,7 posto.

Slabije od Hrvatske bila su popunjena skladišta u Mađarskoj, na 76,9 posto, i Češkoj, na 75 posto. Znatno niže razine bilježile su Belgija sa 66,3 posto, Austrija sa 65,6 posto i Nizozemska sa 64,9 posto. Njemačka, koja ima najveći skladišni kapacitet u EU-u, bila je na samo 60,3 posto, dok su na začelju bile Slovačka s 52,7 posto i Latvija s 51,1 posto.

Postotak popunjenosti pritom pokazuje iskorištenost skladišnog kapaciteta, a ne koliko dugo pojedina država može pokrivati svoju potrošnju. Hrvatska iznadprosječna popunjenost stoga je povoljan pokazatelj, ali nužno ne znači i zaštitu od poskupljenja na europskom tržištu. Upravo HUP-ova procjena rizika pokazuje koliko će daljnje kretanje cijena ovisiti o razvoju pregovora, dostupnosti LNG-a i intenzitetu zimskog pražnjenja skladišta.