S&P podigao kreditni rejting Hrvatske s A- na A

Agencija S&P podigla je u petak dugoročnu kreditnu ocjenu u stranoj i domaćoj valuti za Hrvatsku s 'A-' na 'A', uz stabilne izglede.

Prema mišljenju agencije, kontinuirane reforme i ulaganja, uz podršku EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost te nadolazećeg pristupanja OECD-u, nastavljaju jačati ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za gospodarski rast Hrvatske.

Deficit tekućeg računa Hrvatske financira se priljevima koji ne stvaraju dug, uključujući izravna strana ulaganja i bespovratna sredstva EU-a, navodi S&P.

Stabilni izgledi, dodaje se, odražavaju ravnotežu između otpornog gospodarskog rasta Hrvatske i deficita tekućeg računa, koji su i dalje izloženi turizmu i globalnoj neizvjesnosti.

S&P očekuje da će se provedba gospodarskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti ostati umjereni.

Poboljšanje ocjene, kako se navodi, odražava očekivanja da će hrvatska politika i dalje podržavati ekonomsku otpornost stalnim rastom prihoda i dubljom integracijom s EU-om.

Ključne mjere koje se preporučuju uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene skrbi i održavanje gospodarskog rasta. Preporuča se i nastavak diversifikacije i proširenja izvozne baze, uz dodatno jačanje dugoročne otpornosti zemlje na vanjske šokove.

Turizam ključni faktor rasta

S&P prognozira da će gospodarski rast Hrvatske dosegnuti prosječno 2,7 posto u razdoblju 2026.-2029., nakon rasta od 3,2 posto u 2025.

- Turizam, oporavak izvoza i fondovi EU-a podržat će gospodarski rast. Prema  našem mišljenju, američke carine mogle bi stvoriti sekundarne učinke na Hrvatsku putem njezinih ključnih trgovinskih partnera iz EU-a, budući da je izravna izloženost Hrvatske SAD-u relativno mala – kaže se u izvješću.

Kao hrvatske prednosti ističu se održavanje snažne fiskalne i vanjske bilance te prednosti članstva u eurozoni, koje učvršćuju monetarne postavke zemlje.

S&P također prognozira da će trendovi plaća i inflacije vjerojatno nastaviti nadmašivati ​​one u većim državama članicama eurozone u sljedećih nekoliko godina.

Privatna potrošnja će imati koristi od visokog rasta plaća i kontinuiranog oporavka vanjske potražnje, navodi se.

Turizam će, prema mišljenju agencije, ostati ključni faktor rasta, ali očekuje da će politike - prvenstveno podržane Instrumentom EU za oporavak i otpornost i nadolazećim pristupanjem OECD-u - stvoriti investicijske mogućnosti u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju, potencijalno povećavajući proizvodni kapacitet gospodarstva.

S&P smatra i da je 'politički kontinuitet pozitivan faktor za zamah reformi'.

Dodaje se i da Hrvatska poduzima korake za rješavanje pada broja stanovnika, 'strukturnog izazova koji se pojavio s otprilike deset-postotnim smanjenjem broja stanovnika od 2009. do 2022. godine'. Pritom se kaže da se iseljavanje polako smanjuje, a useljavanje blago povećava.