Slovenska vlada izravno ulazi u bitku za Ljubljansku burzu

Zapetljana situacija oko preuzimanja Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske, postala je još malo složenija. Nakon što je krajem prošle godine slovenska država blokirala ponudu Financijske agencije (Fina) za Zagrebačku burzu, odbivši joj dati odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u Ljubljanskoj burzi, vlada u Ljubljani sada se namjerava i izravno uključiti u bitku za to tržište kapitala. Prema godišnjem planu rada Slovenskog državnog holdinga (SDH), ove godine ta kompanija koja upravlja ulaganjima za račun slovenske vlade namjerava dati ponudu za Ljubljansku burzu. Godišnji plan rada još mora odobriti vlada premijera Roberta Goloba.

Uspjeh ovisi o cijeni

Ako do ponude SDH-a uistinu dođe, time bi Ljubljanska burza prvi put u svojoj modernoj povijesti mogla imati državnu kompaniju za vlasnika. Naime, slovensku burzu od tadašnjih privatnih vlasnika, brokerskih kuća, kupila je 2008. Bečka burza, a 2015. ona prelazi u vlasništvo Zagrebačke burze za 2,5 milijuna eura. Inače, SDH je osnovan 2014. kao sljednik Slovenskog odštetnog društva osnovanog početkom 90-ih. Radilo se o fondu koji je isplaćivao naknade građanima za imovinu oduzetu u nacionalizaciji za vrijeme Jugoslavije. U portfelju SDH-a nalaze se državni udjeli u javnim i privatnim kompanijama, od Slovenskih željeznica preko Nove Ljubljanske banke do farmaceutske kompanije Krka. Portfelj kojim upravlja SDH vrijedi više od 13 milijardi eura.

Hoće li se SDH uspjeti dokopati Ljubljanske burze, ovisi ponajviše o cijeni. Sudeći po dosadašnjim iskustvima, SDH će morati izaći s 'debelom' ponudom. Podsjetimo, krajem prosinca ponudu za kupnju poslao je Axor Holding, nekretninska kompanija u vlasništvu slovenskog poduzetnika Mateja Rigelnika. Axor je ponudio nešto više od četiri milijuna eura. To je 20 puta više od operativne dobiti (EBITDA) Ljubljanske burze u 2024. godini, no prošle godine rezultat poslovanja trebao bi biti još bolji s obzirom na skok prometa. Kako Ljubljanska burza ima status strateške imovine za Zagrebačku burzu, Axorova ponuda navodno nije zadovoljavajuća.

Ponudu od, primjerice, 10 milijuna eura, dioničari ne bi mogli ignorirati. U tom slučaju, odluka o prihvaćanju ponude morala bi se naći na dnevnom redu skupštine dioničara Zagrebačke burze. Kako drže 10 posto udjela, o ponudi slovenske države odlučivali bi i predstavnici Fine, pa bi u tom slučaju bilo vrlo zanimljivo vidjeti kako bi glasali za takvu odluku. Podsjetimo, Fina je početkom kolovoza prošle godine najavila da će dati ponudu za preuzimanje većinskog udjela u Zagrebačkoj burzi, nakon što pribavi sva regulatorna odobrenja.

Fina ne odustaje

Nakon što je ekspresno, u manje od mjesec dana, dobila odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za udjel u Zagrebačkoj burzi, u listopadu je pristiglo i odobrenje makedonskog regulatora jer Zagrebačka burza ima i trećinu udjela u burzi u Skoplju. No, slovenska politika odlučila je zaustaviti proces. Vlada premijera Goloba odgovorila je izmjenom zakona o kritičnoj infrastrukturi, gdje je na popis dodana i Ljubljanska burza.

To znači da, ako slovensku burzu želi kupiti strana država ili kompanija u vlasništvu strane države (kao što je Fina), mora dobiti i posebno odobrenje slovenske vlade. Na to je slijedila i odluka slovenske Agencije za trgovanje vrijednosnim papirima da Fina ne uživa ugled prema odredbama tamošnjeg Zakona o bankarstvu. Unatoč tome, Fina nije službeno odustala te njezina ponuda, zakonski gledano, miruje.