Središnje banke rasprodaju američki dug: 82 milijarde 'nestalo' u mjesec dana

Strane središnje banke i javne institucije značajno su smanjile svoje udjele u američkim državnim obveznicama (Treasuries) koje se drže u skrbništvu njujorškog ogranka američke središnje banke, dosegnuvši najnižu razinu još od 2012. godine, piše FT. Riječ je o reakciji na poremećaje izazvane ratom s Iranom i naglim rastom cijena energenata, koji su pritisnuli nacionalne valute i državne financije brojnih zemalja.

Prema podacima američkog Fed-a, vrijednost obveznica koje strane službene institucije drže u skrbništvu pala je za oko 82 milijarde dolara od kraja veljače, na ukupno 2,7 bilijuna dolara. Trend se poklapa s eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne globalne naftne arterije.

Prodaja za obranu valuta i financiranje skuplje energije

Analitičari ističu da su među prodavateljima ponajprije zemlje uvoznice nafte poput Turske, Indije i Tajlanda. Suočene s rastom cijena nafte, koja se globalno obračunava u dolarima te države posežu za deviznim rezervama kako bi stabilizirale vlastite valute i ublažile inflacijski udar.

Primjerice, turska središnja banka prodala je oko 22 milijarde dolara stranih državnih vrijednosnih papira iz svojih deviznih rezervi od kraja veljače, neposredno prije početka napada na Iran. Analitičari procjenjuju da značajan dio tih prodaja otpada upravo na američke obveznice. Istodobno, podaci iz Indije i Tajlanda potvrđuju smanjenje deviznih rezervi, iako nije u potpunosti jasno radi li se o izravnoj prodaji obveznica ili povlačenju dolarskih depozita.

Analitičari kažu da je motiv jasan, spriječiti dodatno slabljenje domaćih valuta, jer to automatski povećava cijenu uvoza energije u lokalnoj valuti, što znači ili veći fiskalni teret kroz subvencije ili snažniji udar na kućanstva.

Pritisak i na američko tržište obveznica

Prodaja dolazi u trenutku kada je američko tržište državnih obveznica već pod pritiskom. Strah od inflacije potaknut geopolitičkim rizicima podigao je prinose na dvogodišnje i desetogodišnje obveznice na najvišu razinu od 2024., čime rastu troškovi zaduživanja za američku državu, ali i za poduzeća i građane. Dodatni faktor je jačanje dolara, koje tradicionalno potiče središnje banke na rebalans rezervi i intervencije na deviznim tržištima, što često uključuje prodaju američkih vrijednosnih papira. Dio analitičara smatra da države u ovom trenutku 'pune ratnu blagajnu', odnosno povlače likvidna sredstva kako bi bile spremne na daljnje tržišne šokove.

Udaljavanje od dolara

Iako dio pada može biti posljedica tehničkih promjena, poput prebacivanja skrbništva na druge institucije, trend ima i dublju pozadinu. Strane središnje banke posljednjih godina postupno smanjuju ovisnost o američkom dolaru i diverzificiraju svoje devizne rezerve. To mijenja strukturu tržišta, pa privatni investitori postaju sve važniji kupci američkog duga, dok uloga službenih stranih institucija slabi. U kontekstu aktualne geopolitičke krize, taj proces dobiva dodatno ubrzanje i potencijalno dugoročnije posljedice za globalni financijski sustav.