Švaljek: Inflacija bi mogla ostati na lanjskoj razini od 4,5 posto

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek istaknula je u četvrtak u Saboru kako je inflacija u veljači ubrzala na 3,8 posto u odnosu na 3,4 posto u siječnju te da i u osnovnom scenariju projekcija ocjenjuju da bi mogla ostati na prošlogodišnjoj razini oko 4,5 posto.  

- Upravno vijeće Europske središnje banke upravo danas održava sastanak o monetarnoj politici i zato guverner (Boris Vujčić, op.a.) nije ovdje. Tijekom dana ćemo vrlo vjerojatno saznati novu odluku o visini kamatnih stopa - kazala je Švaljek predstavljajući zastupnicima polugodišnje informacije HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. i prvom polugodištu 2025. godine.

Govoreći o trenutnim cjenovnim kretanjima povezanima sa sukobom na Bliskom istoku, Švaljek je istaknula kako je ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena ubrzala u veljači na 3,9 posto u odnosu na 3,6 posto u siječnju, a mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena ubrzala je na 3,8 posto s 3,4 posto u siječnju.

Najavila je da će HNB do kraja ovog tjedna objaviti najnovije projekcije u kojima će se uvažiti i rat na Bliskom istoku, a koje se pripremaju u više scenarija.

- Očekujemo da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost i u osnovnom scenariju djelovati negativno na domaću potražnju i rezultirati višom razinom inflacije nego što smo ranije očekivali. U naredne dvije godine, rast bi u prosjeku mogao iznositi oko 2,5 posto, a što se tiče inflacije, za nju smo ranije očekivali da će se ove godine spustiti na 3,5 posto, no sada i u osnovnom scenariju ocjenjujemo da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje - u razini 4,5 posto godišnje ili nešto više - istaknula je Švaljek. 

Stopa inflacije u Hrvatskoj ustrajno viša

Ukazala je i na zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i drugih sirovina, kao što su sumpor, urea, etanol, aluminij - ključnih inputa u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Zamjenica guvernera ustvrdila je kako zadnji podatak o inflaciji pokazuje da je stopa u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne stope u europodručju, no da je od 2021. do 2025. kumulativni rast u Hrvatskoj realno iznosio oko 34 posto, dok u europodručju svega 13,2 posto.

Švaljek je navela da je hrvatsko gospodarstvo u 2024. zabilježilo snažan rast bruto domaćeg proizvoda te da su se takva kretanja nastavila i u prvoj polovini 2025., iako uz blago usporavanje. Ključne kamatne stope nastavile su padati, uvjeti financiranja su se nastavili poboljšavati u prvoj polovici 2025., osobito je bio vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite, smanjile su se i kamatne stope na oročene depozite, kazala je. 

Što se tiče mjera makrobonitetne politike koje su stupile na snagu u srpnju 2025. s ciljem ograničavanja kriterija kreditiranja potrošača, Švaljek je istaknula kako su mjere postigle očekivani učinak i da su osobito velik utjecaj imale na usporavanje gotovinskog, nestambenog kreditiranja, dok su kod stambenih kredita zaustavile tendenciju produžavanja ročnosti kredita.

- Uređeno je područje bankarskih naknada i zajedno s Vladom smo uveli besplatni osnovni račun. Do kraja veljače bilo je više od 10.000 osnovnih računa otvorenih te gotovo 100.000 s paketom besplatnih usluga - rekla je. 

Govoreći o digitalnom euru, zamjenica guvernera je poručila kako je za ovu godinu planirano usvajanje zakonskog paketa u EU parlamentu te da bi se u tom slučaju digitalnim eurom, koji neće zamijeniti gotovinu, moglo početi plaćati 2029. godine. 

Oporba: Ovo je Plenkovićeva inflacija

Uoči predstavljanja izvješća nekolicina zastupnika je zatražilo stanku upravo zbog teme inflacije. - Hrvatska danas ima jednu od najvećih inflacija u eurozoni. Osnovna zadaća HNB-a je da štiti hrvatske građane i njihov standard, no ona to nije učinila, pasivno je promatrala vladine politike koje su poticale inflaciju i zaduženje. A kako i ne bi kada vladina većina bira vodstvo HNB-a - poručio je Ivica Ledenko (Most). 

Dok se vladajući hvale kreditnim rejtingom koji za građane ne znači ništa, naše građane muči Plenkovića inflacija pohlepe, kazala je Sanja Radolović (SDP). - HNB je upozoravao još od 2022. da Hrvatska ima najveći rast trgovačkih marži. Inflacija pohlepe je u četiri godine ušla u svaki dom svake hrvatske obitelji. Najviše je pogodila umirovljenike, studente, podstanarske obitelji, a najveći dobitnici su banke, strani trgovački lanci, telekomi i agencije za naplatu potraživanja - istaknula je. 

Kod Radolović je vidljiva 'inflacija frustracije' koju izaziva njezina nemoć i loši politički rezultati SDP-a, uzvratila je Majda Burić (HDZ). - Kreditni rejting znači dvije milijarde eura manje koje će država plaćati na kamate, a koje može uložiti u mjere pomoći građanima - dodao je HDZ-ov Marko Pavić, a njihova stranačka kolegica Danica Baričević istaknula je da se SDP sveo na frakciju sljedbe Možemo! i obezvrjeđuje sve uspjehe HDZ-ove vlade.

- Umjesto da čestitaju našoj Vladi i premijeru što je uspjela izvući kreditni rejting iz smeća u koje su ga oni doveli, da budu ponosni što je Hrvatska jedina u EU kojoj je uspjelo u sedam godina preći šest stupnjeva rejtinga, SDP pod skutima sljedbe Možemo! očito više nema ni veličinu ni ponos, salonski sole pamet, a vidjeli smo ih na djelu - poručila je te naglasila da je Vlada u pogledu inflacije odabrala jedini mogući put kako bi zadržala razvojni zamah i očuvala socijalnu stabilnost. 

I Marin Živković (Možemo!) smatra da smo svjedoci 'Plenkovićeve inflacije' te naglašava da smo i dalje rekorderi u EU. Najavio je da će njegov Klub predložiti zaključak kojim bi se Vlada obvezala da uvede porez na ekstraprofit za vrijeme inflacije.