Tko gradi Zagreb: 20 ugovora nosi dvije trećine posla
Ines Guštek, direktorica Pedom asfalta,
i Ranko Predović, direktor GIP-a Pionir
Analiza javne nabave pokazuje da državni naručitelji preuzimaju primat od Grada, a najveći poslovi ostaju u rukama šačice izvođača
Bageri, prašina, privremena signalizacija i raskopane ulice standardna su ljetna zagrebačka kulisa koja vožnju metropolom često pretvara u pravi detektivski posao: pronaći ulicu koja vodi do odredišta. Od raskopane Vukovarske i Zvonimirove preko blokirane Selske pa sve do Sarajevske, u kojoj se između kolnika i tračnica rađa komad Zagreba koji se čekao četvrt stoljeća, zagrebački asfalt iz dana u dan mijenja svoju anatomiju, pa često ni GPS navigacija ne jamči da nećete poljubiti novu barikadu, završiti u slijepoj ulici ili odraditi neplanirani počasni krug po kvartu.
Dvadeset ugovora 66 posto iznosa
I dok na Rebru raste novi bolnički blok, nad Paromlinom se okreću dizalice, a u Kranjčevićevoj raste betonska konstrukcija stadiona, građevinski sektor vodi svoju borbu za najveći komad kolača na faceliftingu glavnoga grada. Otprilike petina ukupne javne nabave za građevinski sektor odnosi se na zagrebačko tržište, što dovoljno govori o težini metropole za domaće građevinare, ali i objašnjava zašto se upravo tu najbolje vidi tko trenutačno uzima najveće poslove.
Samo u prvih šest mjeseci u Zagrebu je sklopljeno 288 građevinskih ugovora, vrijednih 259 milijuna eura, a do sredine kolovoza njihova je ukupna vrijednost narasla na gotovo 305 milijuna eura, pokazuje analiza ugovora o javnoj nabavi koju je za Lider na temelju EOJN-ovih podataka napravio DOMinvest.
