ING-GRADU prihodi rasli 45 posto, backlog dosegnuo 388 milijuna eura

ING-GRAD je u prvoj polovici 2026. ostvario 114,6 milijuna eura poslovnih prihoda, gotovo 45 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit porasla je za približno petinu, na 13,6 milijuna eura, pokazuju nekonsolidirani i nerevidirani financijski rezultati kompanije objavljeni na Zagrebačkoj burzi.

Poslovni rashodi istodobno su rasli brže od prihoda. Povećani su za približno 50 posto, sa 65,7 milijuna na 98,5 milijuna eura. U kompaniji to objašnjavaju fazom u kojoj se trenutačno nalaze gradilišta, odnosno intenzivnim izvođenjem radova koje prethodi završetku pojedinih projekata.

Najveći dio rashoda odnosi se na kooperante. Ti su troškovi dosegnuli 80,3 milijuna eura i bili 56 posto veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine. ING-GRAD u izvješću navodi da kooperantima podugovara između 60 i 80 posto radova.

EBITDA, odnosno dobit prije kamata, poreza i amortizacije, porasla je za 19,9 posto, s 14,5 milijuna na 17,4 milijuna eura. Neto dobit povećana je s 11,4 milijuna na 13,6 milijuna eura, odnosno za 19,6 posto.

Premda su oba pokazatelja porasla, sporiji rast dobiti u odnosu na prihode doveo je do smanjenja marži. EBITDA marža pala je s 18,3 na 15,2 posto, a udio neto dobiti u poslovnim prihodima s 14,4 na 11,9 posto.

Obnova baštine i dalje nosi najveći dio prihoda

Glavni pokretač rasta bila je obnova kulturne baštine, koja je u prvih šest mjeseci ING-GRADU donijela 82,8 milijuna eura prihoda, gotovo 48,5 posto više nego godinu ranije. U kompaniji navode da su projekti koje su naručitelji sufinancirali sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ušli u završnu fazu.

Prihodi od poslovnih i stambenih objekata povećani su sa 17,9 milijuna na 28,4 milijuna eura, odnosno za gotovo 59 posto. Segment energetike i infrastrukture donio je samo 468 tisuća eura, u usporedbi s 3,9 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine, što kompanija povezuje sa završnom fazom jednog većeg infrastrukturnog ugovora.

Ta tri poslovna segmenta zajedno su ostvarila 111,7 milijuna eura prihoda, dok razliku do ukupnih poslovnih prihoda od 114,6 milijuna eura čine ostali poslovni prihodi.

Među projektima na kojima kompanija radi ili za koje su u lipnju postale izvršne odluke o odabiru izdvajaju se obnova zgrade Pravnog fakulteta i Kina Europa, gradnja Nacionalne dječje bolnice, rekonstrukcija središnjeg kompleksa Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević te izgradnja Osnovne škole Čulinec.

Backlog porastao gotovo 30 posto

Vrijednost ugovorenih poslova koji bi trebali biti prihodovani nakon kraja lipnja, odnosno backlog, dosegnula je 387,9 milijuna eura. To je 29,1 posto više nego krajem prošle godine, kada je iznosila 300,4 milijuna eura.

Struktura budućih poslova znatno se razlikuje od trenutačne strukture prihoda. Oko 70 posto ugovorenih poslova odnosi se na gradnju poslovnih i stambenih objekata, a preostalih 30 posto na obnovu kulturne baštine. U segmentu energetike i infrastrukture na kraju lipnja nije bilo ugovorenih prihoda u backlogu.

Ipak, backlog ne treba u cijelosti promatrati kao vrijednost radova koje će samostalno izvesti ING-GRAD. Kompanija u njega uključuje punu vrijednost ugovora na projektima na kojima nastupa kao vodeći član zajednice ponuditelja jer u svojim knjigama priznaje cjelokupan prihod. Dio tih ugovora odnosi se na radove ostalih članova zajednice, pa se za taj dio kod ING-GRADA istodobno evidentiraju i prihodi i rashodi.

Uprava navodi da su projekti u backlogu ugovoreni uz zadovoljavajuću profitabilnost, ali upozorava da se ona može mijenjati ovisno o materijalizaciji tržišnih rizika.

Više od 80 milijuna eura neto novca

ING-GRAD je kraj lipnja dočekao sa 86,3 milijuna eura novca i visokolikvidnih sredstava. Nakon odbitka financijskih obveza neto stanje novca iznosilo je 81,1 milijun eura, u usporedbi sa 76,9 milijuna eura krajem 2025.

Obrtni kapital povećan je s 20,2 milijuna na 41,2 milijuna eura. Ukupna imovina kompanije iznosila je 167,5 milijuna eura, dok su kapital i rezerve dosegnuli 99,6 milijuna eura.

Uprava očekuje da će utjecaj aktualnih inflatornih kretanja na rezultat u cijeloj 2026. biti ograničen. Kao glavne poslovne rizike navodi nedostatak kvalificirane radne snage, rast troškova zapošljavanja, ovisnost o dobavljačima i kooperantima te moguće promjene profitabilnosti ugovorenih projekata.