Kriza u Hormuzu prijeti novim udarom na inflaciju i kamate

Ekonomske posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca bit će sve teže što razdoblje u kojem brodovi ne budu plovili njime bude dulje trajalo. Tolika je važnost tog morskog prolaza, da analitičari tvrtke Coface Bruno de Moura Fernandes i Ruben Nizard, s kojima smo danas imali priliku udaljeno razgovarati, ocjenjuju da bi dugotrajno zatvaranje Hormuza zasigurno dovelo do daljnjeg rasta cijena energenata i energije, što bi moglo dovesti i do povišenja kamatnih stopa u Europi.

- Europska središnja banka će pokušati procijeniti je li rast cijena energije privremen ili će potrajati. Uvijek se nastoji promatrati ne ukupna, nego temeljna inflacija i mislim da ECB neće reagirati brzo, već će pokušati vidjeti hoće li situacija potrajati dovoljno dugo da generira sekundarne učinke. Pod tim mislim na to hoće li rast cijena energije povećavati ulazne troškove za kompanije, koje će onda biti prisiljene povećavati cijene čak i za prerađene proizvode ili usluge, i tako dalje – rekao je Bruno Fernandez, voditelj Cofaceovog odjela za makroekonomska istraživanja.

Promjene kamata neće biti prije polovice godine

Kako je protumačio Fernandez, ako bi se povećanje cijena energije počelo ugrađivati u potrošačke cijene usluga, sirovina i hrane, ECB će pokušati kamatnim stopama zaustaviti spiralu rasta plaća i cijena, ali ne prije toga, kako bi ekonomijama ostavila dovoljno vremena za oporavak na ranije međunarodne šokove. Ruben Nizard, voditelj sektorskog istraživanja te političke i sociološke analize u Cofaceu, procijenio je da se to zasigurno neće dogoditi prije kraja prvog ili početka drugog polugodišta ove godine. No, već i povećanje cijena energije imalo bi snažan utjecaj na europsku industriju.