Dok centralne banke režu kamate, Japan ih podiže na rekordne razine

Japanska centralna banka, Banka Japana, ovoga je tjedna povećala svoju referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotna boda na najvišu razinu u posljednja tri desetljeća te je ona trenutačno na 0,75 posto. To će povećanje, prema procjeni analitičara, vrlo vjerojatno imati neto pozitivan učinak na kućanstva i to u iznosu od oko 800 milijardi jena, odnosno pet milijardi dolara godišnje.

Razlog tomu je povećanje kamatnih stopa na depozite, a uz njih će porasti i prinosi na državne obveznice, što će donijeti veće dobitke od rasta kamatnih stopa na kredite. Prema pisanju CNBC-ja, više kamate na redovne štedne račune i oročene depozite godišnje će gospodarstvu donijeti oko bilijun jena.

Kamatne stope na kredite također će rasti, ali u manjoj mjeri nego kamate na bankovne depozite. Procjenjuje se da će skuplji krediti predstavljati godišnji teret za japanska kućanstva od oko 500 milijardi jena.  

Kada se zbroje učinci rasta kamatnih stopa na depozite i kredite te dodaju veći prinosi koje ulagači ostvaruju držanjem državnih obveznica, potez centralne banke rezultirat će neto dobitkom od oko 800 milijardi jena godišnje. To bi značilo dobit od približno 15 tisuća jena po kućanstvu.

Banka Japana podiže kamate kako bi pokušala obuzdati snažan rast potrošačkih cijena, no podaci koji su objavljeni danas i koji pokazuju da je ključni pokazatelj inflacije i dalje iznad ciljanih dva posto, istaknuli su koliko je to složen postupak.

Analiza Mizuho Researcha upućuje na to da ovaj potez Banke Japana više šteti mlađim ulagačima nego starijim osobama, kao i japanskim poduzećima. U kućanstvima s članovima starijima od 50 godina stambeni su krediti u pravilu već otplaćeni, a akumulirana je i znatna imovina, što im omogućuje da ostvare dobit od viših kamatnih stopa. Suprotno tomu, povećanje kamatnih stopa negativno utječe na mlađa kućanstva jer ona često imaju velike stambene kredite i relativno malu štednju.

ECB ne mijenja kamatne stope

Osim japanske središnje banke, ovoga je tjedna odluku o monetarnoj politici donijela i Europska središnja banka, koja je tri ključne kamatne stope ostavila nepromijenjenima. Prema novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava, ukupna inflacija iznosit će u prosjeku 2,1 posto u 2025., sljedeće godine 1,9 posto, a u 2027. očekuje se 1,8 posto. Dva posto bi inflacija trebala biti 2028.

No, dok Japan povećava, a ECB ne mijenja, druge su se centralne banke odlučile za opuštanje monetarne politike. Tako je američka središnja banka snizila referentnu kamatu na najnižu razinu u tri godine i to nakon sastanka koji je razotkrio ozbiljne podjele u Federalnim rezervama oko toga treba li prioritet dati sve slabijem tržištu rada ili i dalje tvrdokornoj inflaciji. Time je Fed treći put zaredom ublažio monetarnu politiku, spustivši ciljanu stopu za četvrtinu postotnog boda, na raspon od 3,5 do 3,75 posto.

U obrazloženju odluke dužnosnici su istaknuli da su se 'rizici za zaposlenost povećali u posljednjim mjesecima', dok istodobno inflacija 'ostaje donekle povišena'. Tržišta su reagirala kratkotrajnim optimizmom: S&P 500 porastao je 0,7 posto, a prinos na dvogodišnju obveznicu pao na 3,53 posto.

Ključnu kamatu ovoga je mjeseca spustila i Banka Engleske i to za 25 baznih bodova na 3,75 posto, što je četvrto smanjenje ove godine. Ekonomisti su i tu uglavnom očekivali smanjenje stope, koje dolazi u vrijeme slabih ekonomskih podataka, slabljenja tržišta rada i nedavnog pada inflacije koji je nadmašio očekivanja.