Analiza Forvis Mazars: Hrvatski bankovni sektor lider je u CEE regiji

Hrvatski bankovni sektor pokazao je značajna poboljšanja u poslovanju proteklih nekoliko godina, postavši u nekim pokazateljima i predvodnik u Srednjoj i Istočnoj Europi. Neki su to od zaključaka analize konzultantske kuće Forvis Mazars pod nazivom 'Strateška otpornost u bankarstvu Srednje i Istočne Europe'. Što se tiče makropogleda, analitičari te kuće ističu kako su se banke u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj posljednjih godina suočavale s promjenama u monetarnoj politici, ali i postpandemijskim inflacijskim izazovima.

Unatoč tome, banke u ovoj regiji ostale su otporne zahvaljujući solidnim financijskim fundamentima, konzervativnom nadzoru poslovanja te daljnjoj integraciji u europski financijski sustav. U ovih šest država zamjetan je i drugačiji pristup tamošnjih središnjih banaka u odgovoru na inflacijske pritiske koji su se pojavili nakon 2021. godine. Primjerice, u Mađarskoj, koja se suočila s najvišom inflacijom, središnja je banka prvo pokrenula ciklus podizanja kamatnih stopa, da bi 2024. krenula s njihovim smanjivanjem.

Visoka kapitalna adekvatnost 

S druge strane, Poljska je primijenila znatno restriktivniji pristup, dok su se središnje banke Češke i Mađarske odlučile za stupnjevitu prilagodbu monetarne politike u skladu sa širim trendovima u eurozoni. Unatoč tome, bankovni sektor u CEE regiji pokazao se snažno otpornim. Omjeri kapitalne adekvatnosti ostali su 'debelo' iznad regulatornih minimalnih zahtjeva, dok su razine neprihodonosnih ('loših') kredita sustavno opadale. Hrvatske i rumunjske banke zadržale su posebno visoke zaštitne slojeve kapitala.

U Hrvatskoj se kreće iznad 22 posto, dok je 2021. kapitalna adekvatnost iznosila 25,6 posto, stoji u istraživanju. Rumunjske banke su povećavale kapitalnu adekvatnost s 23 na sadašnjih 25 posto. Najnižu kapitalnu adekvatnost imaju slovačke i mađarske banke, od 20,1 posto. Kad je riječ o profitabilnosti, između 2018. i 2024. na neto kamatni prihod i kamatne marže banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi povoljno se odrazilo povoljno makroekonomsko okruženje, pretočeno u dizanje kamatnih stopa ECB-a nakon 2021. te snažan kreditni rast.

U Poljskoj je kamatni prihod tamošnjih banaka skočio s 5,45 milijardi eura u 2021. na 13,8 milijardi eura. U hrvatskom slučaju, neto kamatni prihod banaka porastao je sa 137 milijuna eura na 317 milijuna eura. Iz analize se može iščitati da je hrvatski bankarski sektor pokazao značajnu financijsku snagu i stabilnu digitalnu transformaciju, postajući bitan igrač u europskom financijskom sustavu.

Eksplozija kreditiranja

Naš bankovni sektor zabilježio je snažnu ekspanziju dobiti u razdoblju prije uvođenja eura (siječanj 2023.), koristeći rast potražnje za kreditima i šire raspone. Nakon uvođenja eura, marže su se počele približavati razinama eurozone. Marža je rasla s 1,8 u 2022. na 2,8 posto u 2023. i 2024. godini. Kad je riječ o operativnoj učinkovitosti, omjer troškova i prihoda (Cost-to-income) značajno se poboljšao sa 62,1 u 2021. na 51,9 posto u 2024. godini. U poglavlju o tržištu kredita u regiji, u analizi se ističe kako je ono obilježeno snažnom potražnjom za stambenim kreditima u CEE regiji, dok je korporativno kreditiranje, prilagođeno inflaciji, u nekim zemljama zapravo oslabilo.

S druge strane, depoziti kućanstava ostaju primarni izvor financiranja, potaknuti visokom štednjom i opreznim ponašanjem potrošača. Banke se suočavaju s izazovom viška likvidnosti jer rast depozita često nadmašuje stvarnu potražnju za novim kreditima u okruženju visokih kamata. Najveće tržište tu je, naravno, Poljska s kreditnim portfeljem vrijednim 400 milijardi eura na kraju prošle godine. Opseg poljskog tržišta odlično oslikava činjenica da je kreditni portfelj 40 posto vredniji od prvog idućeg pratitelja, Češke.

Što se tiče dinamičnosti kreditiranja, Hrvatska je u gornjem dijelu ljestvice. Najdinamičniji rast iznad 30 posto bilježi Rumunjska, dok je u Hrvatskoj taj rast iznosio 24 posto, s 55 na 68 milijardi eura. Glavni pokretač rasta bili su stambeni krediti, često podržani državnim subvencijama. Udio duga kućanstava u BDP-u pao je s 40 posto u 2020. na 32,7 posto u 2024. godini. Istraživanje naglašava i kako je uvođenje eura eliminiralo valutni rizik, dodatno ojačalo povjerenje deponenata i smanjilo troškove financiranja.

Konverzija prema prosjeku

Kvaliteta imovine značajno se poboljšala diljem regije zahvaljujući aktivnom čišćenju bilanci, otpisima i boljim praksama naplate. Zemlje koje su ranije imale visoke razine loših kredita, poput Hrvatske i Rumunjske, uspješno su konvergirale prema prosjeku regije. Ipak, banke moraju ostati oprezne zbog novih geopolitičkih rizika i nadolazećih stres-testova ECB-a planiranih za 2026. godinu.

Hrvatska je i po tom pokazatelju primjer – ostvarila je najznačajnije poboljšanje kvalitete portfelja u cijeloj CEE regiji. Razine loših kredita (NPL) smanjene su s 7,3 posto na početku 2019. na približno 2,4 posto sredinom 2024. godine, što je pad od gotovo dvije trećine. Ovaj napredak rezultat je strožih standarda odobravanja kredita i učinkovitog rješavanja naslijeđenih loših plasmana iz ranijih kriza, zaključuje se u analizi.