Mirovinski fondovi pojačali ulaganja u nekretnine za 130 posto

Ulaganja obveznih mirovinskih fondova u nekretnine vidljivo rastu, ali još uvijek čine zanemariv udio u ukupnoj imovini. Drugim riječima, do limita koji im zakon daje, mirovinski fondovi imaju na raspolaganju financijsku 'paljbenu moć' od još 850 milijuna eura. Posljednje dostupno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za studeni pokazalo je da se u stavci 'Nekretnine' nalazi imovina vrijedna 144,2 milijuna eura.

U odnosu na ožujak, kad je Hanfa u izvješćima počela tu stavku zasebno bilježiti, nekretninska ulaganja mirovinskih fondova skočila su za 130 posto. Međutim, nesumnjivo je da će vrlo skoro statistika pokazivati dodatni rast te stavke nakon što je prošlog tjedna Raiffeisen mirovinski fond stekao udio u splitskom City Centru One. U kategoriji B vrijednost nekretnina iznosi 139,8 milijuna eura, što u ukupnoj imovini čini udio od 0,6 posto.

Najveći udio od 77,3 milijuna eura ima AZ-ov fond, što čini 0,9 posto njegove imovine vrijedne 8,65 milijardi eura. PBZ/Croatia osiguranje drži 32,7 milijuna eura vrijedna nekretninska ulaganja, što je 0,75 posto imovine. Erste Plavi nekretnine imaju nešto veći udio, gotovo 0,8 posto, s vrijednošću od 29,7 milijuna eura.

U kategoriji A s nešto rizičnijom investicijskom strategijom izravna nekretninska ulaganja čine 4,4 milijuna eura, što je 0,4 posto ukupne neto imovine vrijedne 1,2 milijarde eura. Po apsolutnom iznosu i ovdje prednjači AZ s vrijednošću od 2,7 milijuna eura, što je malo manje od jedan posto imovine fonda. PBZ/Croatia osiguranje i Erste Plavi imaju podjednaki udio od 0,26, odnosno 0,23 posto imovine. Među dobrovoljnim mirovinskim fondovima nekretnine su zanimljive jedino fondu Erste Plavi Expert. Ta mu je stavka vrijedna 642 tisuće eura, odnosno 0,6 posto imovine.

Prema aktualnoj zakonskoj regulativi koja je stupila na snagu početkom prošle godine, obvezni mirovinski fondovi kategorije B izravno u nekretnine mogu uložiti do četiri posto ukupne neto imovine. Kategorija A ima nešto veći limit, od pet posto, s obzirom na već spomenutu rizičniju investicijsku strategiju. Konkretnije, u članovima najbrojnijoj kategoriji B u kojoj se skupilo 23,4 milijarde eura, to bi značilo da je za nekretnine na raspolaganju ukupno 937 milijuna eura.

S dosad uloženim novcem, fondovi kategorije B imaju na raspolaganju još 797,2 milijuna eura za nekretnine. Kategorija A pruža mogućnost ulaganja u nekretnine od 58,5 milijuna eura, a uz dosad uloženi novac, na raspolaganju je dodatnih 54 milijuna eura. Iako hrvatski građani nekretnine percipiraju kao sigurno ulaganje, najkonzervativnijoj kategoriji C, podsjetimo, nije dopušteno ulagati u takvu klasu imovine.

Kako se već čulo iz redova mirovinaca, kod te vrste ulaganja ponajprije ih zanimaju komercijalne nekretnine, poput trgovačkih centara ili logističko-distribucijskih centara. U takva su ulaganja ulazili i prije liberalizacije iz 2024., ali kroz kupnju dionica kompanija koje se bave upravljanjem takvim objektima. Primjerice, prije pet godina AZ fond dokapitalizirao je tvrtku Primo Real Estate s više od 21 milijun eura čime je stekao 99 posto udjela. PBZ/Croatia osiguranje i Erste Plavi sudjelovali su 2021. u dokapitalizaciji Quattro logistike.