Olimpijske igre podsjetile koliko Europa ovisi o američkim kartičarima

Čak i na Zimskim olimpijskim igrama koje se trenutno održavaju u talijanskim gradovima Milanu i Cortini, evidentna je dominacija američkih kartičarskih sustava u Europi. Kako navodi CNBC, svatko tko želi kupiti suvenir u službenim olimpijskim trgovinama na Igrama suočen je s problemom koji muči europske političare: dominacijom stranih pružatelja platnih usluga i sve manjom ulogom gotovine.

Prema sponzorskom ugovoru s Međunarodnim olimpijskim odborom, koji datira još iz 1986. i produljen je do 2032. godine, Visa je jedini kartični pružatelj na Igrama. Na to posjetitelje podsjećaju natpisi na svakom koraku: 'Plaćanje karticom? Prihvaćamo samo Visu.'

U olimpijskim trgovinama gotovina se prihvaća, a postavljeni su i bankomati kako bi se ljudima omogućilo podizanje novca, rekao je glasnogovornik organizatora. Prodavač na blagajni olimpijske trgovine u blizini čuvene milanske katedrale Duomo procijenio je da tek oko šestina kupaca plaća gotovinom, dok svi ostali koriste Visa kartice.

Glasnogovornik Vise izjavio je da je tvrtka predana tome da iskustvo kupnje proizvoda Olimpijskih igara u Milanu i Cortini učini najboljim mogućim.

Iako će Olimpijske igre uvijek biti specifičan događaj u smislu komercijalnih dogovora, one dotiču bolnu točku za Europsku središnju banku (ECB) i Europsku uniju u cjelini. A to je činjenica da kartičnog plaćanja na starom kontinentu praktički nema bez američkih kompanija. Međunarodni kartični sustavi poput Vise ili Mastercarda čine dvije trećine kartičnih transakcija u eurozoni, rekao je Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a.

ECB vidi rješenje u digitalnom euru, no put do njega nije ni lagan ni brz. Proglasivši projekt ključnim za ekonomsku sigurnost Europe, Vijeće EU-a u prosincu je podržalo digitalni euro, navodeći da će on biti 'dostupan javnosti i poduzećima za plaćanje bilo kada i bilo gdje u eurozoni'. ECB želi da digitalni euro funkcionira i offline (izvan mreže), na način sličan gotovini, i online, te da bude dostupan za veleprodajna i maloprodajna plaćanja.

No, zakonodavni prijedlog 'zapeo' je u Europskom parlamentu više od dvije godine. Europarlamentarce iz Europske pučke stranke brine da bi digitalni novčanik koji podržava središnja banka mogao iscrpiti depozite komercijalnih banaka ili istisnuti privatne platne sustave. Tu je i pitanje privatnosti plaćanja, glavne značajke gotovinskih plaćanja. ECB tvrdi kako će identitet kupca biti poznat samo prodavatelju.

ECB je postavio cilj da se digitalnim eurom počne plaćati 2029. godine. Kako stvari s europskom birokracijom idu, do idućih Zimskih olimpijskih igara mogli bismo i dalje imati samo opciju plaćanja američkim kartičnim sustavima.