Dobre i loše strane uvođenja dionica s višestrukim pravom glasa
Dosad je izdavanje dionica koje za jednak iznos temeljnoga kapitala daju različit broj glasova bilo izričito zabranjeno
iše dr. sc. Stjepan Lović, odvjetnik, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
Hrvatski sabor u rujnu ove godine u prvom je čitanju prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, osobito njegove članke 2. i 7. kojima se u hrvatsko zakonodavstvo uvode dionice s višestrukim pravom glasa. Riječ je o dionicama koje za isti udio u temeljnom kapitalu daju više glasačkih prava. Takva vrsta dionice znatno odstupa od dosadašnjeg uređenja dioničkih društava s obzirom na to da važeći čl. 169. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima izričito zabranjuje izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnoga kapitala daju različit broj glasova.
Predložene izmjene posljedica su obveze usklađivanja s Direktivom o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa koju su države članice dužne prenijeti u nacionalna zakonodavstva do 5. prosinca 2026. Zakonodavac takvo rješenje opravdava potrebom razvoja tržišta kapitala i omogućavanja poduzetnicima da prikupljaju dodatna financijska sredstva a da pritom ne izgube kontrolu nad društvom koje su osnovali.
Kako to funkcionira
Prema čl. 2. Prijedloga, kojim se dopunjuje čl. 169. ZTD-a, dopušteno je izdavanje povlaštenih dionica koje svojim imateljima daju više glasova nego što bi im pripadalo s obzirom na njihov udio u temeljnom kapitalu društva.
