Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Kao jedini član tima za akreditacije svjetskih fakulteta iz Hrvatske, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG), smatra da EFZG svakako opravdava svoje mjesto među najboljim svjetskim poslovnim fakultetima. U svjetski vrh EFZG smješta, naime, 'trostruka kruna', odnosno tri svjetske oznake izvrsnosti poslovnih fakulteta AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business), EQUIS (EFMD Quality Improvement System) i AMBA (Association of MBAs). Sever Mališ također vjeruje da se njezinim mjestom u akreditacijskom timu otvaraju dodatna vrata EFZG-u te hrvatskim profesorima i stručnjacima na međunarodnoj visokoobrazovnoj pozornici.

Što vaše članstvo u akreditacijskom timu omogućuje EFZG-u i Hrvatskoj?

– Članstvo u akreditacijskom timu koji procjenjuje vodeće svjetske poslovne fakultete za mene je velika profesionalna čast, ali i vrlo konkretna odgovornost. Riječ je o procesima u kojima se iznimno temeljito procjenjuje kvaliteta institucija čija je zadaća oblikovati buduće lidere svjetske ekonomije. To je priznanje pojedincu, ali i sustavu iz kojega se dolazi. Na osobnoj razini taj me angažman stalno izlaže najvišim međunarodnim standardima u visokom obrazovanju. Imate priliku iznutra vidjeti kako funkcioniraju institucije koje su desetljećima, pa i stoljećima, gradile svoju reputaciju, kako reagiraju na digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, promjene na tržištu rada i očekivanja studenata. Takva iskustvo ne ostavljaju vas ravnodušnima, tjeraju vas na preispitivanje vlastitih praksi i podizanje kriterija. Kao dekanici posebno mi je važno da imam neposredan uvid u to što danas u praksi znači biti relevantan poslovni fakultet. Nije riječ samo o formalnim kriterijima akreditacija, nego o razumijevanju kompetencija koje poslodavci doista traže, o načinima na koji se znanje prenosi te o pripremi studenata za rad u međunarodnim, multikulturnim okružjima. Za Republiku Hrvatsku taj iskorak ima i simboličnu i konkretnu dimenziju. Simbolično pokazuje kako znanje i stručnost iz naše domovine mogu biti prepoznati i cijenjeni na najvišoj međunarodnoj razini, a konkretno otvara prostor za jaču međunarodnu vidljivost naših institucija, za suradnje koje prije možda nisu bile dostupne te za jačanje povjerenja u hrvatsko visoko obrazovanje.

Je li to ujedno poruka zagrebačkom sveučilištu?

– Jest. I to vrlo jasna poruka. Međunarodna prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe i ne može se postići administrativnim putom. Ona je rezultat dugotrajnoga, sustavnog rada, jasne strategije i spremnosti na promjene. Zagrebačko sveučilište ima dugu i respektabilnu tradiciju, ali u današnjemu svjetskom akademskom okružju tradicija više nije dovoljna sama po sebi. Potrebno je stalno se uspoređivati s najboljima, učiti od njih i biti spreman uvoditi nove modele rada. Članstvo u međunarodnim akreditacijskim timovima pokazuje kako se znanje i iskustvo sa Sveučilišta u Zagrebu mogu ravnopravno mjeriti sa svjetskom edukacijskom elitom. Ujedno je to poticaj drugim sastavnicama da snažnije razmišljaju o internacionalizaciji i da se ne boje visokih standarda, jer upravo oni dugoročno donose kredibilnost.

Što je bilo ključno za vaš ulazak u akreditacijski tim? Kako ste time pomogli i drugim hrvatskim stručnjacima?

– Ulazak u akreditacijski tim nije rezultat jednog projekta ili jedne godine rada. Riječ je o dugogodišnjem procesu u kojem se gradi profesionalna kredibilnost vođenjem institucije, međunarodnom suradnjom, razumijevanjem standarda kvalitete i, što je osobito važno, dosljednošću u njihovoj primjeni. Akreditacijske organizacije iznimno su rigorozne u odabiru ljudi koji obavljaju procjene. Traže se osobe s iskustvom upravljanja i strateškog planiranja, ali i s dubokim razumijevanjem akademskog i poslovnog svijeta. Jednako su važni integritet i neovisnost u odlučivanju. Vjerujem da taj iskorak ima i širi učinak. Kad se jednom pokaže da stručnjaci iz Hrvatske mogu uspješno obavljati tako zahtjevne međunarodne uloge, percepcija se mijenja. Tako se otvara prostor i drugim hrvatskim profesorima, istraživačima i stručnjacima da budu uključeni u slične procese.

Koje se prilike tako otvaraju EFZG-u?

– Takav položaj omogućuje izravan pristup trendovima koji će tek za nekoliko godina postati standard. Vidite na licu mjesta kako se mijenjaju kurikuli, kako se redefinira uloga profesora i koje se vještine smatraju ključnima za buduće menadžere, ekonomiste i poduzetnike. Za Ekonomski fakultet u Zagrebu to znači mogućnost da promjene ne uvodimo retroaktivno, nego proaktivno, na temelju stvarnih uvida, a ne pretpostavki. Otvara se i prostor za strateška partnerstva s vodećim školama, zajedničke programe, razmjenu profesora i studenata te snažnije povezivanje s međunarodnim poslovnim zajednicama. Ta je uloga posve usklađena s našim strateškim ciljem: da naš fakultet bude prepoznat ne samo kao regionalni lider nego i u svijetu.

Kako odlučujete kojem ćete fakultetu dati akreditaciju?

– Akreditacija nikada nije samo tehnički proces. Riječ je o dubinskoj evaluaciji identiteta institucije. Procjenjuju se strategija, kvaliteta nastave i istraživanja, upravljanje resursima, ali i odnos prema studentima, zaposlenicima i društvu u cjelini. Vrhunske institucije imaju jasno definiranu misiju i znaju kako je provesti u praksi. Stalno ulažu u razvoj ljudi, potiču inovacije i spremne su priznati vlastite slabosti kako bi ih unaprijedile. Upravo ta sposobnost samorefleksije često je ključna razlika.

Što razlikuje vrhunske fakultete od prosječnih? Je li vas nešto posebno iznenadilo?

– Razlika se najčešće vidi u kulturi institucije. Prosječni fakulteti zadovoljavaju minimalne standarde, vrhunski ih neprestano propituju i pomiču. Ne pitaju se što moraju napraviti, nego što mogu napraviti bolje. Posebno znaju iznenaditi fakulteti s dugom tradicijom koji su istodobno iznimno agilni i otvoreni prema promjenama. Spremni su mijenjati nastavne metode, uvoditi interdisciplinarne programe i snažno se povezivati s praksom bez straha da će time izgubiti vlastiti identitet.

Kako svjetske standarde, metode i vještine primjenjujete na EFZG-u i kako su prihvaćeni?

– Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svjetske standarde ne prenosimo mehanički. Prilagođavamo ih svojem kontekstu i potrebama. Naglasak je na ishodima učenja, razvoju kompetencija, jačanju međunarodne dimenzije studija i snažnijoj suradnji s gospodarstvom. Promjene uvijek donose određeni otpor, što je prirodno u svakoj velikoj instituciji. Iskreno, zabrinulo bi me da ga nema. No potpora raste kada se jasno iznese zašto se promjene uvode i kada su rezultati vidljivi u zapošljivosti studenata, međunarodnim suradnjama i reputaciji fakulteta.

Možete li usporediti EFZG s drugim svjetskim poslovnim fakultetima?

– Ekonomski fakultet u Zagrebu danas se može ravnopravno uspoređivati s mnogim uglednim europskim poslovnim fakultetima. Imamo snažnu akademsku bazu, motivirane studente i profesore i vrlo smo dobro povezani s poslovnom zajednicom. Naša posebna snaga leži u kombiniranju stručnosti, fleksibilnosti i ljudskog pristupa. Upravo ta kombinacija daje mi uvjerenje da EFZG ima vrlo jasnu i ambicioznu budućnost u svjetskom akademskom prostoru. 

*Sadržaj nastao u suradnji s Ekonomskim fakultetom – Zagreb.