Ovogodišnje smirivanje rasta cijena sirovina, napose energije, snažno se odrazilo na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu Hrvatske sa svijetom u prvih sedam mjeseci ove godine. Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa rasta robnog izvoza u sedam mjeseci spustila se na simboličnih 0,2 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, a vrijednost robnog uvoza istodobno je smanjena jedan posto.
– Sada se događa i realno smanjivanje izvoza u kontekstu globalnoga usporenja gospodarskoga rasta, a posebno naših najvažnijih izvoznih tržišta, eurozone te, naglašeno, Njemačke, našeg drugog najvažnijeg izvoznog tržišta, koje je od četvrtoga kvartala prošle godine u padu ili stagnaciji. Na osnovi kretanja proizvođačkih cijena na inozemnom tržištu procjenjujemo da je realni pad izvoza u prvih sedam mjeseci bio na razini od -2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Da je robni izvoz na trendu realnoga pada, DZS je već potvrdio pri prvoj procjeni BDP-a za drugi kvartal, gdje je objavljeno da je realni pad izvoza robe, prema drugačijoj metodologiji, u prvom polugodištu iznosio -4,6 posto – komentiraju analitičari Hrvatske gospodarske komore.
Iz DSZ-ovih podataka koji se odnose na prvih šest mjeseci vidljivo je da najveći negativni doprinos trendu pada robnog izvoza dolazi iz naftne industrije, koja je u tom razdoblju zabilježila pad izvoza za jednu trećinu. U prvoj polovici prošle godine vrijednost izvoza naftnih derivata iznosila je 723 milijuna eura, a u isto vrijeme ove godine 482 milijuna eura. No izvoz struje i plina rastao je i u prvoj polovici ove godine, za 26 posto, te je gotovo dosegnuo vrijednost izvoza naftnih derivata. Vrijednost izvezene struje i plina iznosila je 475 milijuna eura.
U okviru prerađivačke industrije najveći skok izvoza u prvoj polovici godine ostvarila je djelatnost ‘proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava‘, koja podrazumijeva nešto brodova, ali mnogo više željezničkih vagona. Ta je djelatnost izvoz povećala 112 posto, a vrijednost mu je iznosila 551 milijun eura. S rastom izvoza od 17,1 posto i dostignutom polugodišnjom vrijednosti u iznosu od 982 milijuna eura na prvo mjesto među industrijskim djelatnostima prema vrijednosti izvoza izbila je proizvodnja električne opreme, koja je za šest milijuna eura prestigla dosad redovito prvu prehrambenu industriju.
HUP očekuje sporiji rast
Podaci za međunarodnu robnu razmjenu za srpanj pokazuju snažan pad robnog izvoza od -14,6 posto godišnje, što je osim visoke baze iz prošle godine, posljedica pada isporuke naftnih derivata i drugih energenata, kontinuirano slabe izvozno-orijentirane proizvodnje intermedijarnih te nekih potrošačkih dobara (tekstil, odjeća, drvna sirovina, namještaj), prehrambenih proizvoda te posustajanja izvozno-orijentirane proizvodnje opreme i postrojenja, navodi se u analizi Hrvatske udruge poslodavaca.
Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz bilježi realni pad od oko 2,6 posto. Brži rast zaliha izvozno-orijentirane proizvodnje (naročito kapitalnih te intermedijarnih dobara) u kombinaciji s pogoršanjem poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) također kreira pesimizam u očekivanjima inozemne potražnje. Glavni pokazatelji poslovne klime u euro području sugeriraju daljnji pad narudžbi iz ključnih trgovinskih partnera, koji su već u recesiji poput Njemačke ili će u recesiju ući u nastavku godine.
Pad robnog uvoza od -12,9 posto godišnje, dodaju iz HUP-a, također je posljedica visoke baze, pada cijena energenata, ali i usporavanja uvozne potražnje uslijed pogoršanja pokazatelja pouzdanja poduzeća i potrošača gledano kroz srpanj i kolovoz, pri čemu je osobito izraženo pogoršanje optimizma u industriji te uslugama. Kako bilo, pad robnog uvoza sa znatno veće razine, u odnosu na izvoz, kreira manji robni deficit te osigurava da neto razmjena s inozemstvom na početku trećeg kvartala i dalje (iako sve manje) pozitivno doprinosi rastu BDP-a.
S obzirom na pogoršanje poslovne klime u glavnim trgovinskim partnerima, ponovni pad domaće industrijske proizvodnje u trećem kvartalu, mali pad broja turističkih noćenja u srpnju i kolovozu, usporavanje rasta trgovine na malo te podbačaj investicija u ovoj godini, u trećem kvartalu 2023. godine HUP očekuje usporavanje rasta BDP-a prema 2,5 posto ili niže, u odnosu na 2,7 posto zabilježenih u prvoj polovini ove godine. Čak i tada HUP očekuje stabilizacijski utjecaj robusnog tržišta rada, gdje Hrvatska prednjači po pitanju realnog rasta plaća u CEE regiji, a rast zaposlenosti nastavlja prosječnu lanjsku dinamiku od oko 2,7 posto godišnje.