DAC8: Novi porezni nadzor koji EU uvodi nad kripto tržištem

Europska unija nastavlja pojačavati nadzor nad tržištem kriptoimovine. Nakon što je MiCA uredba uredila pravila poslovanja i licenciranja kripto tvrtki, u fokus dolazi i porezni aspekt. Tu ulogu preuzima DAC8, nova direktiva o administrativnoj suradnji poreznih tijela, koja po prvi put sustavno uključuje kriptoimovinu u europski okvir automatske razmjene poreznih informacija.

Cilj DAC8 je povećati poreznu transparentnost i smanjiti mogućnost izbjegavanja poreznih obveza kroz kripto transakcije, osobito onih koje se odvijaju preko prekograničnih platformi.

Što je DAC8 i zašto je uveden?

Riječ je o osmoj verziji Direktive o administrativnoj suradnji (DAC), kojom se kriptoimovina praktički izjednačava s drugim oblicima financijske imovine koji su već obuhvaćeni automatskom razmjenom poreznih informacija, poput bankovnih računa ili investicijskih proizvoda.

Europska komisija procijenila je da se kripto tržište razvilo dovoljno brzo i dovoljno široko da postojeći porezni mehanizmi više nisu dovoljni, osobito zbog anonimnosti korisnika i prekogranične prirode transakcija. DAC8 bi zato trebao omogućiti poreznim upravama bolji uvid u kripto aktivnosti poreznih rezidenata EU-a, bez obzira na to gdje se platforma koristi.

Tko mora izvještavati i na koga se pravila odnose?

DAC8 se primjenjuje na pružatelje usluga vezanih uz kriptoimovinu, poput centraliziranih burzi, brokera i skrbničkih novčanika (custodial wallet providera). Ukratko, na subjekte koji imaju ulogu posrednika i uvid u transakcije korisnika.

Važno je naglasiti da nije presudno gdje je platforma registrirana, već posluje li s poreznim rezidentima EU-a. Time se pokušava spriječiti korištenje stranih ili offshore platformi kao načina za izbjegavanje poreznih obveza.

S druge strane, čisti ne-skrbnički novčanici (non-custodial walleti) i decentralizirani softverski alati, koji nemaju kontrolu nad sredstvima korisnika, zasad su izvan izravnog dosega DAC8-a.

DAC8 ne izuzima sektor decentraliziranih financija (DeFi) zato što ga štiti, nego zato što ne postoji entitet koji bi mogao izvještavati i ne postoji onboarding/KYC točka. Međutim, porezni nadzor se i dalje može provoditi na ulaznim i izlaznim točkama (burze, fiat on/off-ramps), te preko subjekata koji nude front-end, agregatore ili posredničke usluge.

Izazovi za domaće kripto tvrtke

Prema mišljenju domaćih stručnjaka, najveći izazovi u provedbi DAC8-a bit će tehničke prirode. Izvršni direktor Electrocoina Nikola Škorić rekao je da će domaće kripto tvrtke morati uspostaviti ili nadograditi sustave za prikupljanje, pohranu i razmjenu podataka u skladu sa zahtjevima DAC8, što iziskuje značajna ulaganja i prilagodbe.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina.

Osim toga, i sami kripto ulagači morat će se naviknuti na dostavljanje dodatnih podataka prilikom izvršavanja transakcija, poput države porezne rezidentnosti i poreznog broja (u Hrvatskoj je to OIB).

Škorić je rekao da još uvijek postoje određene nejasnoće u propisima, koje u ovom trenutku nisu do kraja razjašnjene. Tek će praksa pokazati kako će se postupati u određenim situacijama.

Je li hrvatski porezni sustav spreman?

Iako DAC8 donosi novosti za kripto sektor, iz porezne perspektive riječ je o nadogradnji već postojećeg sustava. Škorić ističe da se direktiva primjenjuje još od 2016. u pogledu izvještavanja o transakcijama u financijskoj industriji, no sada je dopunjena i u pogledu transakcija koje uključuju kriptoimovinu.

Stoga infrastrukturni i proceduralni okvir već postoji, a kripto industrija se mora uklopiti u postojeći sustav izvještavanja, umjesto da se za nju gradi potpuno novi model.

Mijenjaju li se obveze građana?

Škorić naglašava da je za hrvatske kripto ulagače važno naglasiti da DAC8 ne mijenja njihove porezne obveze. Način prijave poreza na dohodak ostaje uređen nacionalnim propisima, poput Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak. Sama obveza prijave i vođenja evidencije ostaje ista kao i dosad.

DAC8 jasno pokazuje smjer europske politike. Kriptoimovina više se ne promatra iz kuta, već kao dio financijskog sustava koji podliježe istim standardima porezne transparentnosti. Za tržište to znači više jasnoće i nadzora, ali i dodatne troškove prilagodbe. Za ulagače, manje prostora za poreznu nevidljivost i više potrebe za urednom evidencijom.