Kvaliteta i dostupnost mobilnog širokopojasnog pristupa ključna za budućnost operatora u Hrvatskoj i svijetu, zaključak je sudionika osme Telekom Arene.
Glavne teme bile su, osim posljedica recesija za industriju, eksplozivan rast korisnika mobilnog broadbanda, ulazak novih igrača poput OTT (over the top) pružatelja usluga koji iz temelja mijenjaju vrijednosni lanac industrije, novi izvori prihoda te nove prilike za smanjenje troškova i uštedu. Prema projekcijama Nokia Siemens Networka (NSN) do 2020. broj mobilnih broadband korisnika u Hrvatskoj će porasti četiri puta, mrežama će pristupati 10 puta više smartphonea koji će generirati 50 puta veći podatkovni promet od ovog koji generiraju danas. Prije samo tri godine. pokazuju podaci Vipneta, udio podatkovnog prometa u ukupnom prometu mobilnih mreža iznosio je 10 posto a danas je njegov udio 90 posto. U KPMG-u smatraju da je do kraja 2010. godine, čak 41 posto domaćinstava u srednjoj i istočnoj Europi isključilo fiksnu liniju i komunicira isključivo mobilnim vezama. Sudionici konferencije su složili da pružatelji OTT usluga (Facebook, eBay, Amazon, aplikacije...) maksimalno iskorištavaju mrežne resurse operatera pri čemu nemaju namjeru investirati u povećanje kapaciteta mreža kojima dolaze do korisnika i kao takvi predstavljaju egzistencijalnu prijetnju mobilnim mrežama.
Tri su ključna načina, kažu u NSN-u, na koja OTT igrači utječu na biznis operatora. Prvi je infrastruktura - OTT usluge i sadržaji u prvom redu video, kao i primjerice usluge u oblaku, dovode do eksplozivnog rasta podatkovnog prometa. Za ekstremno povećanje podatkovnog prometa zaslužni su u prvom redu video sadržaji, ali i intenzivna upotreba društvenih mreža. Kako bi odgovorili na zahtjeve korisnika, operatori će morati kontinuirano povećavati kapacitete, te optimizirati mrežne resurse uz istovremeno snižavanje cijena mobilnog broadbanda.Drugi je promjena telekomunikacijskih navika korisnika. OTT igrači korisnicima nude mnoštvo usluga skrojenih upravo po njihovoj mjeri (Facebook, eBay, Amazon..), omogućavaju individualni i gotovo neograničen izbor aplikacija, te svakodnevno nude pregršt multimedijalnih sadržaja. Korisnici stoga očekuju da odabranim aplikacijama, uslugama i sadržajima pristupe sa bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme i uz pomoć bilo kakvog uređaja, a o brzini i kvaliteti pristupa tim uslugama u potpunosti će ovisiti njihova odanost određenom operateru.Treći je poslovni modeli jer sve ovo neizbježno dovodi do promjene u postojećim poslovnih modela telekom-operatora na svim uslužnim i servisnim razinama. Naime, do sada su usluge i infrastruktura bili neraskidivo povezani i operatori su kontrolirali cijeli vrijednosni lanac. OTT igrači poremetili su upravo ovu simbiozu što iz temelja mijenja postojeći poslovni model telekom-biznisa. Čak su i do sad neprikosnovene glasovne usluge, koje generiraju glavninu prihoda operatora, dovedene pod znak pitanja uslijed sve popularnijih i neusporedivo jeftinijih online servisa i aplikacija (Skype, VoIP, Whats Up..). Tajna uspjeha OTT igrača počiva u tome najveći dio svojih prihoda ne ostvaruju direktno od krajnjih korisnika nego od trećih strana. Za razliku od njih, operatori svoje poslovanje temelje na prihodima koje ubiru od korisnika. Ukoliko ne pronađu nove izvore prihoda, njihova zarada će stagnirati.Iz svega ovoga proizlazi da će najveći pritisak već u ovoj, kao i u godinama koje su pred nama, biti na mrežnim resursima operatera. Optimizacija mreža, učinkovita isporuka usluga i efikasno iskorištavanje resursa tako postaju, kažu u NSN-u, temelj buduće uspješnosti operatera i zalog njihove budućnosti.
Operatori koji odluče ignorirati ovu činjenicu rapidno će gubiti korisnike što je potvrdilo veliko godišnje istraživanje NSN-a u kojem je sudjelovalo 16 tisuća mobilnih korisnika iz svih dijelova svijeta. Čak 40 posto ispitanika u ovom je istraživanju priznalo da je promijenilo operatora, a još toliko njih planira to učiniti u narednih 12 mjeseci.Prema istraživanju, glavni razlozi za odabir novog ili promjenu postojećeg pružatelja usluge svode se na tri parametra – pokrivenost, kvalitetne glasovne usluge i kvalitetan mobilni širokopojasni pristup. Oni korisnici koji ne budu zadovoljni kvalitetom (i cijenom) mobilnog broadbanda tvrde da će bez puno premišljanja promijeniti operatera. Kvaliteta mobilnog širokopojasnog pristupa tako postaje temelj zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, ali i dodatni izvor prihoda. - Sve je veći problem naplate bilo kakve telekom usluge. Telekom operatori danas ulaze u utakmicu s najinovativnijim kompanijama na svijetu, a regulacija u EU je ostala u vremenu od prije pet godina - rekao je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.Na okruglom stolu lidera, Daniel Lenardić, direktor Odjela poslovnog savjetovanja, KPMG Croatia, koji je ujedno bio i moderator, održao je predavanje pod nazivom Regionalni trendovi u sektoru i pregled od Telekom Arene 2011. do Telekom Arene 2012. Naveli su se novi trendovi poput cloud computinga, društvenih mreža i aplikacija za pametne telefone koji karakteriziraju trenutno stanje u telekomunikacijama. Povukle su se paralele između korištenja nepokretnih i pokretnih mreža. U zadnjem kvartalu 2011. ukupni je prihod od telefonskih usluga u pokretnoj mreži bio i duplo veći od nepokretnih. Kao primjer se navodi srednja Europa u kojoj 40 posto kućanstava ne posjeduje fiksnu telefonsku liniju. Panelisti su bili Dražen Lučić, ravnatelj HAKOM-a, Mladen Pejković, predsjednik Uprave VIPneta, Nedžad Rešidbegović, generalni direktor i predsjednik Uprave BH Telekoma i Ivo Švrljuga, generalni direktor Tušmobila iz Slovenije. Na okruglom stolu direktora financija govorilo se o restrukturiranju potreba i investicijskim potencijalima. Tomislav Čorak, mlađi partner u AT Kearneyu održao je uvodno predavanje za CFO panel. Telekom operateri u istočnoj Europi, prema istraživanju iz 2010. godine, imaju veću brutto dobit od onih operatera iz zapadne Europe. Tako naprimjer, British Telecom je imao bruto dobit od 27 posto, dok Telefónica Czech Republic ostvaruje dobit od 44 posto. Uz navedeno, nekoliko faktora utječe na formiranje telekomunikacijskog tržišta: ponašanje korisnika, stupanj kompeticije, regulative i prihvaćanje novih tehnologija.
Miljenko Krvišek, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), prezentirao je program razvoja širokopojasnog interneta na područjima od posebne državne skrbi. Programom bi se omogućio internet pristup školama, zdravstvenim i ostalim javnim ustanovama, a u njega bi se uložilo 100 milijuna kuna.- Cilj regulatora je održati tržište i omogućiti tržišnu utakmicu. Unatoč recesiji nijedan telekom operator u Hrvatskoj nije propao, najveći i dalje posluju s velikom dobiti, a neki su je i povećali. Da je regulacija loša to se ne bi dogodilo - zaključio je Dražen Lučić, ravnatelj HAKOM-a. Telekom Arena se danas i sutra održava u Zagrebu u organizaciji Infoarena Grupe i pod pokroviteljstvom NSN-a Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i HAKOM-a.