Može li Hrvatska postati prvo regenerativno turističko odredište na Mediteranu?

piše: Anita Knezović., direktorica tvrtke ESGpoint

Početkom jeseni Hrvatska svake godine zbraja turističke rezultate, zbog kojih ove godine, prema riječima ministra turizma i sporta, možemo biti 'sretni i zadovoljni'. Tako smo dosad premašili 100 milijuna noćenja i dvadeset milijuna dolazaka, što će do kraja godine još malo porasti, pa smo u devet mjeseci u plusu od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima. Dobri su i podaci o prihodima od stranih turista, koji su na razini prvih šest mjeseci ove godine porasli za pet posto. Zvuči dobro, no je li to 'konj' kojega će hrvatski turizam još dugo moći jahati bez promjena?

Hrvatski turizam ulazi u novu razvojnu fazu u kojoj rast turističkog prometa više nije dovoljan za dugoročnu konkurentnost. Ovogodišnja turistička sezona pokazala je da broj dolazaka i noćenja više nije jedino mjerilo uspjeha. Najveći izazov hrvatskog turizma nije broj gostiju, nego niska dodana vrijednost po gostu. Neke mjere već se provode, ali.. Posljednjih godina Hrvatska je napravila važan iskorak prema održivome modelu razvoja. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. i novi Zakon o turizmu usmjeravaju sektor prema većoj kvaliteti, otpornosti i očuvanju prirodnih i društvenih resursa. Istodobno se razvijaju sustavi za praćenje okolišnih, gospodarskih i društvenih pokazatelja održivosti.

Novi tržišni standardi

Unatoč tomu hrvatski turizam još nije potpuno održiv. Izražena sezonalnost, koncentracija turističkog prometa na obali, dominacija privatnog smještaja, pritisak na infrastrukturu te sve veći utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva pokazuju da je Hrvatska još u procesu održive transformacije. Hrvatski hoteli pritom su općenito održiviji od ostatka smještajnog sektora, no buduću će konkurentnost sve više graditi na stvaranju vrijednosti za odredište i lokalnu zajednicu, jer upravo će to sve više određivati i njihovu tržišnu poziciju.