Financijska tržišta

Situacija oko Irana je kontradiktorna i prelijeva se na tržišta

29. ožujka 2026.

recesija inflacija

foto Shutterstock

Rastuće cijene nafte i inflacijski pritisci uzrokuju nesigurnost među investitorima, sve upućuje na usporavanje rasta svjetskog gospodarstva

Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer kriza na Bliskom istoku ne jenjava, pa se ulagači plaše da će povišene cijene nafte potaknuti inflaciju i usporiti rast svjetskog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 0,9 posto, na 45.166 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,1 posto, na 6.368 bodova, a Nasdaq 3,2 posto, na 20.948 bodova. Ti su indeksi oštro pali već peti tjedan zaredom, pa su Dow Jones i Nasdaq zaronili u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine. I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno, no većina njih ipak je blago porasla. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,5 posto, na 9.967 bodova, a pariški CAC 0,4 posto, na 7.701 bod. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,4 posto, na 22.300 bodova.

Posljedica je to velikih oscilacija cijena nafte na povišenim razinama jer kriza na Bliskom istoku ne jenjava. Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je prošloga tjedna da Iran mora pristati na dogovor o završetku rata ili će napadi SAD-a i Izraela biti još žešći. Iranci, pak, poručuju da je američki prijedlog za prekid borbi 'jednostran i nepravedan' i, uz rijetke iznimke, i dalje ne dozvoljavaju prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što podržava cijena nafte na povišenim razinama.

Rast pa oštar pad

Kako situacija nije ništa jasnija nego prije, burzovni indeksi jedan dan znatno porastu, zahvaljujući nadi ulagača u smirivanje sukoba, a već drugi oštro padnu.

- Na tržištu se izmjenjuju usponi i padovi jer je puno kontradiktornih signala. Uz to, ne zna se s kime Trump pregovara, pa je tržište nesigurno - kaže Doug Beath, strateg u tvrtki Wells Fargo Investment Institute.

Ulagači se najviše plaše da će povišene cijene nafte izazvati rast inflacije, na što su već upozorile središnje banke. Zbog toga su splasnule nade ulagača da će američki Fed u ovoj godini smanjiti kamatne stope.

Nema smanjenja kamata

Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, ulagači su očekivali da će Fed ove godine kamate smanjiti u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova i to je bila glavna poluga rasta cijena dionica. No, sada se više uopće ne očekuje smanjenje kamata Feda u ovoj godini.

Na svjetskim je tržištima dolar prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta jer kriza na Bliskom istoku podržava cijena nafte na povišenim razinama, pa je sve manje izgleda da će američki Fed ove godine smanjiti kamatne stope.8 Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 100,19 bodova, pa je na putu dobitka u ovom mjesecu za otprilike 2,6 posto. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1510 dolara. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,7 posto, pa je cijena dolara dosegnula 160,30 jena. Zbog sukoba na Bliskom istoku, ulagači traže sigurnije utočište za kapital, što podržava jačanje dolara.