Dan velikih planova: Signali za planiranje sljedeće poslovne godine

U vrijeme kada je Hrvatska bila suočena s recesijom i velikom neizvjesnošću 26. listopada 2009. održana je prva Liderova konferencija Dan velikih planova. Cilj skupa bio je pomoći poduzetnicima i menadžerima da što realnije pripreme poslovne planove za godinu koja dolazi, usklađujući ih s prognozama makroekonomista te procjenama najboljih poznavatelja pojedinih sektora. 

Između službenog optimizma i realizma

Konferencija je postala tradicionalno jesensko okupljalište vodećih poduzetnika, koji su na pozornici i na marginama svodili rezultate tekuće godine i brusili poslovnu strategiju i taktiku za sljedeće razdoblje. Skup je postao tradicionalan, i za taj se Dan obično traži karta više. 

Te 2009., koja je završila s padom BDP-a od 7,3 posto, Hrvatska je dotaknula dno krize. No, za razliku od službenog optimizma tadašnje premijerke Jadranke Kosor, svi ostali govornici nagovijestili su da će se recesija nastaviti, a samo najoptimističniji su prognozirali stagnaciju.

Hrvatski BDP sljedeće je godine ponovno pao, čime su se potvrdila upozorenja o nastavku gospodarske krize.

Točne prognoze kao 'trade mark'

Ugled konferencije počivao je od prve godine na kvaliteti ekonomskih prognoza bliske poslovne budućnosti na lokalnoj i globalnoj razini. Zato se ključni govornici i panelisti biraju mjesecima. Prve su godine to bili guverner HNB-a Željko Rohatinski i ugledni međunarodni ekonomist Vladimir Gligorov. Kroz 18 godina za govornicom su se izredali predsjednici, premijeri, ministri, poduzetnici, menadžeri, analitičari…

Pandemija covida bila je jedan od rijetkih događaja koji je izmaknuo čak i najiskusnijim prognozerima. Osim financijske i kovid-krize, Dan velikih planova suočio se i s izazovima dužničke krize eurozone, koja je posebno utjecala na produženu hrvatsku recesiju, te energetskom i inflacijskom krizom nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. Tu je Hrvatska relativno dobro prošla u energetskom smislu, ali je inflacija ostala jedan od ključnih problema sve do danas. 

Milanović o samostalnijoj Hrvatskoj

Poduzetnici su ove godine na Danu velikih planova sa zanimanjem pratili izlaganje predsjednika Zorana Milanovića, koji je naglasio potrebu energetske neovisnosti kroz gradnju nuklearke. Rekao je da se Europa neće promijeniti, te da Hrvatska mora gledati isključivo na svoje interese, pa i kroz gradnju nuklearke.

Tome treba dodati njegovu ocjenu o Ujedinjenim narodima koji su prestali postojati kao instrument kolektivne sigurnosti.  Tako se zaokružuje Milanovićeva teza o potrebi samostalnijeg nastupa Hrvatske na međunarodnom planu.

Poduzetnička neovisnost o politici

Zanimljivo je da je poziv na veću samostalnost države naišao na publiku koja je tijekom proteklih 18 godina i sama prošla proces osamostaljivanja od politike. Teško je očekivati da će postojeća Vlada prihvatiti Milanovićev kurs, ali poduzetnici su u kudikamo većoj mjeri od domaćih političara navikli na samostalnost u odlučivanju. 

Jedna od najvećih promjena od prvog Dana velikih planova nije gospodarska nego mentalna. Dok su se 2009. od politike još očekivali odgovori na mnoga pitanja, danas među poduzetnicima prevladava uvjerenje da se strateške odluke moraju donositi neovisno o tome tko je na vlasti.

Možda i zato što se politika sve više upliće u poslovanje, što se moglo čuti i na ovogodišnjoj konferenciji, gdje se kritizirala najava poreza na takozvanu prekomjernu maržu od 50 posto i te birokratsko zamrzavanje i sidrenje cijena. Poduzetnici vole čuti kako diše politika i kako formatira sljedeću godinu, ali ipak više vjeruju nezavisnim insajderima i sektorskim liderima.