HEP ODS planira ulaganja od 1,93 milijarde eura u mrežu do 2035.

HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) objavio je Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže za razdoblje 2026. – 2035., kojeg je HERA stavila u javno savjetovanje do 10. travnja 2026.

Dokument pokazuje da distribucijska mreža sve više dolazi u fokus energetske tranzicije, prije svega zbog rasta obnovljivih izvora i sve veće potrošnje električne energije. Uz to, planira se i snažan investicijski ciklus koji bi trebao značajno modernizirati postojeću infrastrukturu.

Već danas na mrežu je priključeno više od 26 tisuća elektrana ukupne snage veće od 1.180 MW, dok njihova godišnja proizvodnja doseže gotovo 2 TWh. Istodobno, mreža opslužuje više od 2,57 milijuna mjernih mjesta, uz ukupnu godišnju potrošnju od 15,7 TWh i duljinu mreže veću od 143 tisuće kilometara. U takvim okolnostima HEP ODS planira ulaganja od gotovo 1,93 milijarde eura u razdoblju do 2035. godine, ne uključujući sredstva za priključenja.

U desetogodišnjem razdoblju planirana su ukupna ulaganja u iznosu od 3,13 milijardi eura, uključujući i ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenja, pri čemu se čak 80,7 posto odnosi na energetske objekte. Unutar toga, 35,1 posto otpada na mrežu naponske razine 10 i 20 kV, 24,9 posto na niskonaponsku mrežu od 0,4 kV, 12 posto na objekte 110 kV, a 8,7 posto na 35(30) kV mrežu.

Dodatnih 9,1 posto ulaganja planirano je za sekundarne sustave, mjerne uređaje i razvoj, dok se 6,9 posto odnosi na poslovnu infrastrukturu, a 3,3 posto na sufinancirane projekte, pretežito u području energetskih objekata i sekundarnih sustava. Od ukupnog iznosa, čak 1,2 milijarde eura odnosi se na ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenja, što znači oko 120 milijuna eura godišnje kroz cijelo plansko razdoblje.

Od toga će se oko 595 milijuna eura realizirati već u prve tri godine, što znači prosječno više od 198 milijuna eura godišnje, dok će se u ostatku razdoblja ulaganja kretati oko 191 milijun eura godišnje.

Fokus ulaganja na elektroenergetske objekte

Najveći dio ulaganja, više od 80 posto, odnosi se na elektroenergetske objekte, pri čemu je fokus jasno usmjeren na srednjonaponsku i niskonaponsku mrežu. Upravo na tim razinama odvija se najveći rast priključenja novih korisnika i proizvođača, pa je planirano više od 574 milijuna eura ulaganja u 10(20) kV mrežu te gotovo 188 milijuna eura u niskonaponsku mrežu, dok će u objekte 110 kV biti uloženo više od 363 milijuna eura.

Već u 2026. godini planira se više od 210 milijuna eura investicija, u 2027. oko 201 milijun, dok 2028. donosi oko 183 milijuna eura ulaganja.  Plan  dodatno ističe ključna područja ulaganja koja će obilježiti naredno desetljeće. Među njima se posebno izdvaja prelazak srednjonaponske mreže na 20 kV kao standardni pogonski napon. Time se postupno napuštaju postojeće razine od 10 kV i 35 kV, što bi trebalo rezultirati smanjenjem gubitaka, poboljšanjem naponskih prilika i učinkovitijim upravljanjem mrežom. Riječ je o jednoj od najvažnijih tehničkih transformacija sustava.

Drugo ključno područje odnosi se na sanaciju naponskih prilika, odnosno rješavanje postojećih ograničenja u mreži. Prema planu, i dalje postoji značajan broj lokacija s neadekvatnim naponskim uvjetima, što zahtijeva dodatna ulaganja u rekonstrukciju i jačanje mreže. Ove investicije izravno su povezane s povećanjem kvalitete opskrbe i smanjenjem prekida u isporuci električne energije.

Pametni sustav i potreba za modernizacijom

Važan segment ulaganja odnosi se i na razvoj napredne mreže, odnosno uvođenje funkcionalnosti pametnog sustava. To uključuje automatizaciju srednjonaponske mreže, razvoj sustava daljinskog vođenja, uvođenje naprednih mjernih sustava te širu digitalizaciju poslovanja. Planirano je gotovo 280 milijuna eura za ulaganja u mjerne uređaje, komunikacijsku infrastrukturu i nove tehnologije.

Plan također predviđa snažan rast zahtjeva za priključenje novih korisnika i proizvođača, osobito u segmentu obnovljivih izvora energije. U početnom razdoblju očekuje se daljnji rast ulaganja u priključke, ali i sve veći utjecaj elektrifikacije prometa, uključujući razvoj infrastrukture za električna vozila. Takvi trendovi dodatno povećavaju opterećenje mreže i zahtijevaju ubrzanu modernizaciju.

Ističe se kako razvoj distribucijske mreže predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za uspješnu energetsku tranziciju i dugoročni gospodarski razvoj Hrvatske. Planirana ulaganja trebala bi omogućiti sigurnu i pouzdanu opskrbu električnom energijom, povećati kapacitet za prihvat obnovljivih izvora, smanjiti gubitke i unaprijediti učinkovitost sustava.